Trema je naš neizbježni pratilac u različitim situacijama u kojima smo izloženi nekakvoj vrsti procjene od strane drugih - to može biti izlaganje neke prezentacije, intervju za posao, prvi sastanak, upoznavanje sa novim socijalnim okruženjem na poslu/školi.
U ovakvim situacijama se procjenjuju naše intelektualne sposobnosti, znanje, kompetentnost ali i naša otvorenost/zatvorenost, komukativnost, smisao za humor, fizički izgled i još dosta toga.
U svim ovim situacijama mi zahtijevamo od sebe da se predstavimo u što boljem svijetlu, da ostavimo dobar utisak na druge, da izađemo kao apsolutni pobjednici. Sa druge strane, uvijek postoji bojazan da se tako nešto ne desi što tumačimo kao katastrofu.
Osobe koje su sklone tome da ih trema „parališe“ zamišljaju negativne ishode pomenutih situacija prije nego što su se te situacije zaista i odigrale. Dakle, u glavi osoba stvara misli ili slike povezane sa različitim negativnim ishodima u kojima ona pravi greške, priča besmislice, zamuckuje, crveni, blokira se, biva ismijana ili kritikovana od strane drugih. Ovakva zamišljanja uvode osobu u osećanje straha a često i stida koja prate tjelesne senzacije kao što su ubrzano lupanje srca, plitko disanje, znojenje, crvenjenje, drhtanje.
Trema je zapravo strah od mogućnosti ostvarivanja negativnog ishoda u situacijama u kojima nas neko procjenjuje. Ovaj strah može početi i održavati se mnogo prije (npr. nekoliko dana/nedjelja prije) nego što osoba „kroči“ u određenu situaciju. Obično trema kulminira neposredno pred izlaganje određenoj situaciji i može često trajati sve dok je osoba u toj situaciji.
U narodu prihvaćen izraz „pozitivna trema“ je zapravo trema čiji je intenzitet takav da nas drži pozornim, aktivnim, spremnim da reagujemo u određenoj situaciji. Prema tome, ovakav intenzitet je čak i poželjan jer nam omogućava da spremno reagujemo i ne ometa našu aktivnost. Međutim, onda kada trema naraste u tom stepenu da remeti naše funkcionisanje (zastajkivanje u govoru, mucanje, „mentalne blokade“) to predstavlja problem.
Osobe koje imaju problem sa intenzivnom tremom postaju na nju osjetljive i plaše se da će se ona pojaviti u nekoj narednoj situaciji što samo pojačava njen intenzitet. Psihološkinja mr Sanja Marjanović na internet stranici vaspsiholog.com opisala je neke načine koji vam mogu pomoći da prevaziđete intenzivnu tremu.
Odustanite od perfekcionističkih zahtjeva
Za početak odustanite od toga da vaš učinak bude savršen u određenoj situaciji (na primjer da savršeno izložite neku ideju, ostavite najbolji mogući utisak na poslodavca i slično). Umjesto da zahtijevate od sebe da se pokažete bolje nego ikad, realnije je da očekujete da budete dovoljno dobri i da date sve od sebe da se fokusirate na sve ono što ste željeli da kažete, predložite i slično.
Ukoliko i dođe do grešaka nemojte ih preuveličavati i praviti od toga katastrofu već ih brzo ispravite ukoliko je moguće i nastavite dalje.
Ni jedno ljudsko biće nije nepogrešivo i daleko je od toga da sve izvede savršeno uvijek i svuda. Isto tako, ukoliko niste nešto do kraja uspješno izveli to ne znači da ste u potpunosti nekompetentni, nesposobni i slično, već da ste u toj situaciji nešto pogriješili, a to ne determiniše vaš dalji napredak. Svaka greška za vas može biti informacija šta treba popraviti da biste bili bolji, a ne informacija da ste loši.
Ne „lovite“ svoju tremu
Osobe koje imaju tremu često kada primijete da je ona prisutna još više se uplaše. Ovo dalje može da ih ometa u normalnom funkcionisanju jer se intenzitet straha poveća pa nastupi opšta blokada sistema. Prema tome, ukoliko primijetite da imate tremu dovoljno je samo to da primijetite ali da joj ne pridajete značaj time što ćete početi da interpretirate kako je to strašno i kako nećete moći ništa da uradite. Trema blažeg intenziteta može uticati pozitivno na vaše funkcionisanje, te i ako je ona prisutna vi možete da mislite, govorite i završite posao do kraja.
Naravno, nećete se osjećati prijatno dok je trema tu ali bez obzira na to vi možete da funkcionišete. Takođe, što više budete mislili o svojoj tremi, o tome kako drugi ljudi vide da imate tremu, kako nećete moći ništa da izvedete do kraja, kako je sada sve propalo, nećete moći da se fokusirate na ono što želite da kažete.
Nemoguće je istovremeno razmišljati o sopstvenim senzacijama, anticipirati „sopstvenu propast“ i razmišljati o zadatku koji treba da obavite - naša pažnja je ograničena i nužno je da ako je opteretimo većim brojem zadataka nećemo moći da svaki izvedemo kako treba. Prema tome, umjesto da se fokusirate na vaš strah i misli/slike koje ga održavaju, fokusirajte se na vaš zadatak.
Odustanite od „čitanja misli“ drugih ljudi
Obično u toku izlaganja osobe mogu pojačati svoju tremu tako što pokušavaju da „čitaju misli“ drugih. Pa tako mogu pogrešno zaključiti da na primjer određena osoba misli da to što ona priča nema smisla, da nije dovoljno ubedljiva i slično. Nemojte se baviti time šta vi mislite da drugi ljudi misle jer je u većini slučajeva to pogrešno i „obojeno“ vašim strahom, a nije vam ni korisno jer će vas odvući od onoga što sami želite da kažete.
Pripremite se!
Ukoliko je moguće pripremite se što bolje pred neko izlaganje. Kada se dobro pripremite onda znate da ste dali sve od sebe i da ste u skladu sa sopstvenim kapacitetima odgovorili na zadatak. Međutim, neke situacije mogu donijeti nešto nepredviđeno, na primjer, neko vam može postaviti pitanje za koje se vi niste unaprijed pripremili. Nemojte se zastrašivati ovakvim ishodom već prihvatite to kao nešto što je očekivano i ako ne odgovorite potpuno uspješno nemojte kriviti sebe zbog toga već pokažite volju da ste spremni da naučite. Nemoguće je znati odgovore na sva pitanja.
Oslobodite se napetosti relaksirajućim disanjem
Ukoliko imate tendenciju da sami sebe plašite pred svako izlaganje unaprijed nekoliko dana pokušajte da se opustite relaksirajućim disanjem. Konstantno održavanje straha percipiranjem negativnih događaja čini vaš autonomni nervni sistem pobuđenim pa se tehnikom produbljenog disanja on vraća u normalu. Na ovaj način se intenzitet treme smanji pa je moguće lakše je prevazići.
Zaključak je - tremu je moguće prevazići. Prihvatite tremu kao nešto što je svojstveno situacijama u kojima neko procjenjuje vas i vaše sposobnosti, nemojte se plašiti od nje i predviđati negativne ishode. Umjesto toga, fokusirajte se samo i samo na zadatak koji upravo izvodite, greške shvatite kao neminovnost i nešto što se da popraviti. Dobro se pripremite ali ne zahtijevajte savršenstvo. Produbljenim disanjem smanjite intenzitet pobuđenosti svog organizma kako biste smirenije pristupili zadatku, zaključuje mr Sanja Marjanović.
Bonus video:
