Aspirin se više ne preporučuje starijima protiv srčanog i moždanog udara

Smjernice su različite za ljude koji imaju 40 do 59 godina i one starije od tog doba. Rizik od krvarenja zbog korištenja aspirina poništava dobrobiti prevencije srčanih bolesti

14391 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Amerikancima koji imaju 60 i više godina više se ne preporučuje uzimanje aspirina kao način za izbjegavanje srčanih bolesti ili moždanog udara zbog potencijalnih zdravstvenih rizika, objavila je Američka radna grupaa preventivne usluge (USPSTF), prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Novi stav američke vodeće radne grupe predstavlja ažuriranje smjernica iz 2016., u kojima je bilo preporučeno da ljudi u dobu između 60 i 69 godina s najmanje 10 posto rizika od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih 10 godina razmotre uzimanje niskih doza aspirina dnevno kao "individualnu" odluku.

"Na osnovu novih dokaza, nakon preporuke radne grupe iz 2016., sada se preporučuje da ljudi nakon što navrše 60 godina ne razmišljaju o početku uzimanja aspirina jer rizik od krvarenja poništava dobrobiti prevencije srčanih bolesti", piše u objavi USPSTF-a.

U međuvremenu, ljudi od 40 do 59 godina s najmanje 10 posto rizika od kardiovaskularnih bolesti u desetgodišnjem razdoblju trebali bi da individualno odluče o svakodnevnom uzimanju aspirina, rekla je radna grupa.

"Svakodnevna upotreba aspirina može pomoći u sprječavanju srčanih i moždanih udara kod nekih ljudi, ali takođe može prouzrokovati potencijalno ozbiljne štete, poput unutrašnjeg krvarenja", rekao je John Wong, član radne grupe.

"Važno je da ljudi koji imaju 40 do 59 godina i nemaju istoriju srčanih bolesti razgovaraju sa svojim ljekarom kako bi zajedno odlučili je li početak uzimanja aspirina prava odluka za njih.

Nove smjernice odnose se na ljude koji nemaju kardiovaskularne bolesti, ali su pod visokim rizikom da ih razviju i koji nisu počeli da uzimaju aspirin svaki dan, kaže radna grupa.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, od njih svake godine umre oko 17,9 miliona ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Aspirin je protivupalni lijek koji se koristi više od jednog vijeka. Često se uzima za liječenje simptoma kao što su glavobolja, bolovi u tijelu i druge bolesti slične prehladi. U radnoj grupi koja se bavila upotrebom ovog lijeka bilo je 16vodećih stručnjaka iz raznih područja zdravlja i medicine.

"Nema smisla uzimati preventivno aspirin za prevenciju moždanog i srčanog udara ako ste zdravi, a već duže vrijeme taj lijek dajemo samo ljudima koji su preboljeli moždani i srčani udar i onima koji imaju ugrađene stentove. Isti rizik od štetnih nuspojava postoji i kod njih, ali je korist veća od potencijalne štete. Govorimo o dozama od 81 do 100 miligrama na dan. Recimo, ljudi koji imaju stent doživotno moraju uzimati aspirin jer on sprječava nastanak ugrušaka, dok kod ostalih bolesnika prevenira pojavu ponovljenog moždanog i srčanog udara" pojasnio je za 24sata.hr kardiolog prof.dr.sc.prim. Nikša Drinković spec.internist.

"Svaki lijek ima nuspojave", upozorio je ranije farmakolog prof. dr. sc. Dinko Vitezić za Zavoda za temeljnu i kliničku farmakologiju s toksikologijom Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.

Dodao je da će aspirin i dalje biti jednako u upotrebi u liječenju indikacija za koje je namijenjen, kao analgetik, antipiretik i protivupalni lijek, kao i u definisanim slučajevima za sprječavanje zgrušavanja krvi.

"Nuspojave aspirina poznate su već dugi niz godina jer je riječ o lijeku koji je u upotrebi od oko 1900. godine i znamo za rizike. Ako se ispravno primjenjuje rizik je manji, a ono što su zaključci ove Radne grupe pokazali jeste da za određene grupe postoje veći rizici od mogućih koristi. To treba da procijeni ljekar, a ljudima svakako možemo reći da ni jedan lijek ne smiju uzimati samoinicijativno i bez konsultacija sa svojim ljekarom", savjetovao je prof. Vitezić.

Aspirin se već dugo koristi u liječenju migrene i bolova i kod ljudi koji su imali moždani i srčani udar. Brojna istraživanja tokom prethodnih decenija pokazala su ipak da može povećati rizik od krvarenja u sistemu za varenje, a velike doze mogu uticati i na nervni sistem prouzrokujući tinitus. Takođe, kod manjeg broja ljudi može izazvati upalu i osip kao i alergijsku reakciju, dok nipošto nije preporučljivo uzimati ga nakon operacije jer može produžiti krvarenje.

- Također, ne preporučuje se koristiti ga kod male djece i dojenčadi za snižavanje temperature jer uzrokuje brojne nuspojave i može potaknuti Reyev sindrom, tešku bolest koju karakterizira akutna encefalopatija i masna jetra - pojasnio je prof. Vitezić.

Valja znati i to da aspirin može djelovati toksično u kombinaciji sa nekim drugim lijekovima i alkoholom ili pak umanjiti djelovanje drugih lijekova, pa svakako prije uzimanja valja razgovarati sa liječnikom. Kod ljudi u dobi od 40 do 59 godina koji imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti iako nemaju povijest tih bolesti procjenu rizika individualno donosi liječnik, dok se starijima od 60 više ne preporučuje uzimanje tog lijeka u preventivne svrhe.

Bonus video: