Ljudi se uglavnom dijele na one osjetljivije na promaju koji vjeruju da se zbog prevelike cirkulacije vazduha mogu prehladiti i one koji se prave pametni i nabrajaju svjetske jezike na kojima ta riječ ne postoji. A šta na to kaže nauka?
Jesu li utemeljena upozorenja poput ovoga: "Zatvori prozor! Promaja je i svi ćemo se prehladiti!"?
Ljekari kažu da se ne razbolijevamo zbog promaje, već zbog virusa.
Ipak, dodaju da izloženost promaji utiče na naš organizam tako što se na našoj koži i ispod nje odvijaju procesi koji mogu rezultirati curenjem nosa ili ukočenim vratom.
Promaja je povezana sa tzv. indeksom hlađenja, odnosno subjektivnim osjećajem vjetrovitog vremena na koži. Što je veća brzina vjetra, to je osjećaj temperature niži, odnosno pothlađivanje je brže.
"Kada je temperatura minus 5 stepeni, a vi ste negdje napolju i ne duva vjetar, vaše tijelo zagrijava tanak sloj vazduha blizu kože", pojasnio je njemački otorinolaringolog Thomas Deitmer, glavni sekretar njemačkog udruženja za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.
Poput mokrog odijela u hladnoj vodi
Taj tanki sloj vazduha izoluje vas od hladnoće. Ali, hladan vjetar koji duva po vašem tijelu rastjeruje tu toplotu. Što jače duva, tijelo brže gubi toplotu i počinjete da osjećate hladnoću.
To djelovanje se pojačava ako vam je koža mokra, na primjer od znoja, jer vazduh koji struji utiče na brže isparavanje vlage i tako brže 'odnosi' toplotu iz tijela nego vazduh koji miruje.
Kada se površina vašeg tijela ohladi na hladnom vazduhu, koji osjećamo kao promaju, krvni sudovi se sužavaju, smanjujući protok krvi da bi se smanjio gubitak toplote iz tople krvi.
To može utjicati i na sluznicu nosa i grla. Promaja djeluje tako da ih isušuje, oslabljujući njihovu imunosnu obranu i čini nas osjetljivijima na viruse prehlade, pojasnio je dr. Deitmer, prenosi Jutarnji list.
Ali ako ste zdravi, nećete se razboljeti samo zato što ste bili izloženi promaji.
Dr. Michael Deeg, član njemačkog udrućenja otorinolaringologa (BVHNO) pominje još jednu moguću posljedicu promaje: ukočenost vrata, naročito u periodima toplog vremena.
"Ako vam je vruće i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-uređaja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, vazduh koji duva preko vaše tople i nerijetko znojave kože u nekim slučajevima može rezultirati napetošću u području vrata", tvrdi Deeg.
Dodaje da tijelo svojom temperaturom uvijek nastoji da se prilagodi uslovima u okolini.
"Na površini naše kože nalaze se receptori koji mjere temperaturu kože", objašnjava Deeg. "Problem s blagom promajom je u tome što je razlika u temperaturi vrlo mala pa termoreceptori ne uspijevaju da je detektuju."
Tako se koža hladi, ali tijelo ne reaguje dovoljno brzo, što može da utiče na sužavanje krvnih sudova u predijelu vrata štp za posljedicu ima napetost mišića koji se nalaze ispod.
I šta uraditi da vas "promaja ne ubije"?
Prije svega uključujte ventilatore po vrlo toplom vremenu samo nakratko i pazite da vam ne budu preblizu. Da se ne biste pothladili od isparavanja vode na koži nakon plivanja, odmah skinite mokri kupaći kostim.
I premda bi vam moglo prijati kad biste u potpunosti otvorili prozore automobila u kojem se vozite, a pritom ste i znojavi, bolje nemojte. Ako koristite klima-uređaj nemojte dopustiti da ventilacija duva direktno prema vama.
Bonus video:
