Je li zeleni paradajz otrovan? Gubi li vaš organizam previše tečnosti ako pijete kafu? U koje doba dana je najbolje jesti? Poplava mitova o zdravoj prehrani zbunjuje mnoge među nama. Evo šta o šest popularnih uvjerenja kažu njemački stručnjaci.
Članovi Njemačkog udruženja za ishranu (DGE), piše Jutarnji list, kažu da bi prema mnogim mitovima o prehrani trebalo imati zdravu dozu skepticizma i da treba provjeriti ima li u njima i zrnce istine.
Mit: Crni hljeb je uvijek zdraviji od bijelog
Među proizvodima od žitarica, poput hljeba, rezanaca, pirinča i brašna najzdraviji su oni od punoga zrna, kaže Silke Restemeyer iz DGE-a. Ali, važno je znati da nije baš svaka vrsta crnog hljeba ili onog sa sjemenkama napravljena od čitavog zrna. "Neke vrste hljeba tamniju boju dobijaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama hljeba od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta", kažu stručnjaci.
Mit: Zeleni paradajz je otrovan
Nezreli pradajz sadrži solanin. "Riječ je o otrovu koji biljku štiti od štetočina", objašnjava Harald Seitz iz DGE-a. Kada konzumiraju previše zelenog paradajza, neke osobe mogu osjećati simptome poput blaže glavobolje ili bola u želucu. Ipak, odrasla osoba bi morala da pojede jako veliku količinu zelenog paradajza da bi joj se javili ozbiljni zdravstveni problemi.
Mit: Kafa je diuretik pa njeno ispijanje utiče na gubitak previše tečnosti
"Nije štetno uz šoljicu kafe popiti i čašu obične vode, ali nije neophodno", kaže Restemeyer. Kafa, poput ostalih napitaka, spada u dnevnu količinu tečnosti koja je potrebna vašem organizmu.
Mit: Zamrznuto povrće može se čuvati 'zauvijek'
"Zamrzavanje namirnica odličan je način da se neke vrste hrane dugoročno očuvaju", kaže Restemeyer. Kad se čuvaju na minus 18 Celzijusovih stepena, većina hranjivih tvari, ukus, ali i izgled, ostaju netaknuti. Ali, vremenom dolazi do razgradnje namirnica, što znači da duboko smrznuta hrana u jednom trenutku više nema dobar ukus. Savjet: "Na ambalaži napišite datum kada ste zamrznuli namirnice, sadržaj i količinu, pa ćete tačno znati koliko je stara."
Mit: Ako jedete kasno uveče udebljaćete se
"Ako svakodnevno jedete hranu bogatu kalorijama, dobićete na težini. Ako u organizam unosite premalo kalorija, gubićete", jednostavno je pojasnila nutricionistkinja Monika Bischoff. Za osobe koje spadaju u grupu ljudi s normalnom težinom, nije važno u koje vrijeme jedu. "Ako osoba želi da izgubi na težini, bilo bi preporučljivo da prestane da jede prije spavanja ili noću", kaže Bischoff i dodaje da je nekim osobama jednostavnije preskočiti obrok u večernjim satima nego tokom dana.
Mit: Digestiv nakon jela pospješuje varenje
Lijepo je završiti obrok malom čašicom likera ili rakije, no to vašoj probavi neće pomoći, kaže Restemeyer. Alkohol, naime, podstiče proizvodnju želudačane kiseline, a ona stimuliše nastanak enzima koji pomaže u varenju bjelančevina. Digestiv, odnosno alkohol, loše utiče na prekomjernu osjetljivost želudačnih nerava. Najčešće se alkohol u sistemu za varenje preradi puno brže od masti. Digestivi ne pomažu u procesu varenja masne hrane, dodaje Restemeyer.
Bonus video:
