Kad stalno 'vise' na telefonu: Više škodi djevojčicama nego dječacima - Vijesti.me
VELIKO BRITANSKO ISTRAŽIVANJE

Kad stalno 'vise' na telefonu: Više škodi djevojčicama nego dječacima

Društvene mreže se mogu povezati sa poremećajima mentalnog zdravlja... Kod djevojčica, čini se da česta upotreba društvenih mreža šteti zdravlju u 'kombinaciji' sa sajber nasiljem, nedostatkom sna i vježbanja

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Flickr)

Javnost i eksperti krivili su društvene mreže za dug spisak problema sa mentalnim zdravljem, uključujući rastuće stope depresije, anksioznosti i sklonosti samoubistvu među omladinom. Istraživanja o ovoj temi često daju neusaglašene rezultate.

Jedno nedavno objavljeno istraživanje, na primjer, otkrilo je da korišćenje društvenih mreža vjerovatno nema strašno veliki uticaj na kvalitet života tinejdžera, uprkos svim upozorenjima stručnjaka. Nova studija objavljena u časopisu Lancet Health & Child and Adolescent Health ukazuje da je pitanje još delikatnije nego što se čini. 

Društvene mreže se mogu povezati sa poremećajima mentalnog zdravlja - kaže istraživanje - ali samo pod određenim okolnostima i samo za određene ljude. Kod djevojčica, čini se da česta upotreba društvenih mreža šteti zdravlju u 'kombinaciji' sa sajber nasiljem, nedostatkom sna i vježbanja. No, izgleda da ovi faktori nemaju isti efekat na dječake, a studija nije usplela da otkrije načine na koje im društvene mreže mogu naškoditi. 

„Suština je u tome da društvene mreže same po sebi ne stvaraju ove probleme“, kaže koautorka studije Dasha Nicholls, koja vodi istraživački tim za mentalno zdravlje djece i adolescenata na Imperial College London. „Radi se o pronalaženju ravnoteže između korišćenja društvenih medija i drugih aktivnosti i zaštiti koja podrazumojeva da se na internetu ne dogode negativne stvari.“ 

„Ključni savjeti mladim ljudima su: spavajte dovoljno, ne gubite kontakt sa prijateljima u stvarnom životu, a fizička aktivnost je takođe veoma važna za mentalno zdravlje“, kaže Nicholls.

Istraživači su analizirali podatke iz studije "Our Futures", koja je pratila oko 10 000 britanskih tinejdžera tokom tri godine. Počevši od 2013. godine, tinejdžeri - tada uzrasta 13-14 godina - odgovarali su na pitanja o tome koliko često koriste društvene medije i njihovim ličnim društvenim interakcijama, kao i o njihovim zdravstvenim i demografskim profilima. U narednim godinama, isti su tinejdžeri pružali nove informacije o korišćenju društvenih mreža i odgovarali na druga pitanja o svom mentalnom zdravlju, navikama spavanja, fizičkoj aktivnosti i susretima sa sajber-nasiljem. 

U 2013. godini samo oko 43 odsto tinejdžera u studiji reklo je da redovno pregleda društvene mreže više puta dnevno. To je poraslo na 59% u drugoj godini, a 68,5% u trećoj godini. Vremenom, česta upotreba društvenih medija bila je povezana sa pogoršanjem mentalnog zdravlja i blagostanja, mjereno prema odgovorima na pitanja o psihološkim problemima, životnom zadovoljstvu, sreći i anksioznosti. Izgleda da društvene mreže imaju jači uticaj na djevojčice, ali ovi rezultati su se vidjeli i na dječacima. 

Situacija je postala komplikovanija kada su istraživači ispitali koji su redovni korisnici društvenih mreža istovremeno prijavili sajber-nasilje, nedostatak sna i nedostatak vježbanja, za koje su mislili da bi mogli biti odgovorni za veliki dio problema. Otkrili su da bi ta tri faktora mogla skoro u potpunosti predvidjeti da li česta upotreba društvenih mreža šteti tinejdžerkama. Čini se da je sajber-nasilje najviše štetilo djevojčicama, praćeno nedostatkom sna i nedostatkom vježbanja. Međutim, kod dječaka su ovi faktori objasnili samo 12% odnosa između društvenih medija i lošeg mentalnog zdravlja. 

Ilustracija(Foto: Pixabay)

Postoji nekoliko pretpostavki kojima se ovo objašnjava: djevojčice su sklonije mentalnim bolestima kao što su depresija i anksioznost od dječaka, bez obzira na vrijeme provedeno za ekranima. One takođe doživljavaju više sajber-maltretiranja od dječaka, a Nicholls kaže da njih posebno neki aspekti mogu uznemiravati, uključujući komentare o izgledu i negativna poređenja sa drugima. 

Možda još više iznenađuje to što nedostatak odmora i vježbanja koji proizilaze iz onlajn aktivnosti ne djeluje na dječake, iako su i kvalitet sna i fizička aktivnost snažno povezani sa mentalnim zdravljem, bez obzira na pol. Budući da su djevojčice prijavile češću upotrebu društvenih medija u cjelini, možda dječaci ne žrtvuju san i vježbanje u istoj mjeri kao djevojčice. 

Studija je, kao i većina na ovu temu, bila posmatračka, što znači da je mogla da sagleda samo uzorke unutar svog skupa podataka, umjesto da dizajnira laboratorijsku studiju koja bi diktirala koliko društvenih medija koriste različita djeca. Takođe nije mogla u potpunosti da procijeni vrijeme korišćenja društvenih mreža, već samo koliko puta dnevno pregledaju razne aplikacije i internet stranice. Ali Nicholls kaže da, uprkos tim ograničenjima, studija može pomoći tinejdžerima da vode zdraviji način života, kao jedna od prvih koja će proučiti specifične načine na koje društveni mediji mogu štetiti mentalnom zdravlju tokom vremena. 

„Ključni savjeti mladim ljudima su: spavajte dovoljno, ne gubite kontakt sa prijateljima u stvarnom životu, a fizička aktivnost je takođe veoma važna za mentalno zdravlje“, kaže Nicholls. "Ako pazite na sebe na te načine, ne morate brinuti o uticaju društvenih medija." Savjeti za roditelje tinejdžera su slični, kaže ona. Trebalo bi podstaći tinejdžere da ostanu aktivni i isključuju telefone noću - a što je još važnije - posebno bi se trebali raspitati o sajber-nasilništvu, jer je to primarni izvor štete, kaže Nicholls. „Sada treba da bude naglasak na tome šta se radi na društvenim mrežama,“ kaže ona, „a ne na odbacivanju društvenih mreža kao takvih“.