Klonite se vrućine i rashladite tijelo
- Izbjegavajte boravak na suncu u periodu od 10 do 17 sati (posebno djeca, trudnice, stariji ljudi i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti).
- Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana ili kuće, posebno noću. Ako vaš dom ne možete držati hladnim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je rashlađena).
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana, kao i naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4 i 7 sati.
- Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu, ne pokrivajte dječja kolica tkaninama jer zbog nedovoljnog strujanja vazduha unutar kolica temperatura već za 10 minuta poraste za 15°C.
- Pijte tečnost ali ne naglo. Izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotavanje u hladne mokre peškire, hladiti se mokrim sunđerom kupke za noge, itd. Koristite laganu posteljinu, čaršave, bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju toplote.
- Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete napolje stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare. Klonite se jakog sunca i potražite hladfovinu. Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. - Naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom. Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Rashladite dom
- Nastojte da rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, ako ste stariji od 60 godina ili ako imate hronične zdravstvene probleme.
- Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite dom. Otvorite sve prozore ili roletne tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je temperatura niža.
- Smanjite količinu vrućeg vazduha u stanu ili kući. Danju zatvorite prozore i roletne ako ih imate, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva svijetla i što je više moguće električnih uređaja. Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobijaju jutarnje ili popodnevno sunce. Objesite mokre peškire kako biste rashladili vazduh u prostoriji, no nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
- Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine
Kad treba potražiti pomoć?
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu, popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć. Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako član vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću, suvu kožu ili nerazumno razgovaraju i nemirni su, grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite hitnu pomoć.
Dok čekate, smjestite čovjeka u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite mu noge i kukove, odstranite odjeću i počnite sa spoljašnjim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuh i prepone uz ventilator i prskanje kože vodom temperature 25 do 30ºC.
Mjerite temperaturu tijela. Hladite ga dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.
Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Ljude bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
Bonus video:
