Kratkovidost muči sve više ljudi: Šta može da se uradi? - Vijesti.me
EPIDEMIJA MIOPIJE U SVIJETU

Kratkovidost muči sve više ljudi: Šta može da se uradi?

Miopija značajno povećava izglede za druge bolesti, poput katarakte, glaukoma, miopijske makulopatije i odvajanja mrežnjače, od kojih neke mogu dovesti do sljepila

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Više od 32 posto svjetske populacije je kratkovido, odnosno ne vidi na daljinu, pokazalo je istraživanje iz 2019. objavljeno u časopisu Investigative Ophthalmology and Visual Science.

Studija predviđa da će do 2050. godine gotovo 60 posto globalne populacije imati veći ili manji stepren kratkovidosti, i to pretežno u razvijenim zemljama. Takođe se pokazalo da je najviši nivo miopije u urbanim azijskim gradovima poput Singapura i Hong. Međutim, od 2000. godine problem je i u SAD-u povećan za 14 odsto, a u zapadnoj Europi za gotovo 15 procenata, prenosi Jutarnji list.

Miopija je postala epidemija - kaže dr. Fuensanta Vera-Diaz, vanredna profesorica na New England College of Optometry, i dodaje da je prevalencija velika i da će se njena progresija nastaviti ako se po tom pitanju ništa ne učini.

Naočari nijesu lijek

Miopija je, zapravo, izduživanje očne jabučice, što u najboljem slučaju dovodi do zamagljenog vida na daljinu, ali u ekstremnim slučajevima može dovesti i do sljepila. Ima tendenciju razvoja u djetinjstvu, a kod većine djece kratkovidost se dijagnostifikuje u dobu od tri do 12 godina, pokazalo je istraživanje Američkog udruženja za optometriju.

- Dugo je medicina manje-više prihvatala da pacijenti kratkovidost mogu jednostavno riješiti nošenjem naočara ili kontaktnih sočiva i nastaviti svoj život bez problema - rekla je Vera-Diaz. Međutim, nedavna istraživanja otkrila su da miopija uveliko povećava izglede za druge bolesti, poput katarakte, glaukoma, miopijske makulopatije i odvajanja mrežnjače, od kojih neke mogu dovesti do sljepila. Naime, ne postoji lijek za miopiju. Naočari, kontaktna sočiva i laserska hirurgija mogu ispraviti vid, ali ne mogu “vratiti” produženu očnu jabučicu.

Značaj prirodne svjetlosti

Stručnjaci su saglasni da u tome genetika igra važnu ulogu, ali sve je više dokaza da i dugi faktori povećavaju opasnost. Naime, u početku se vjerovalo da su isključivo ekrani raznih uređaja doprinijeli povećanju miopije, ali čini se da je još jedan problem dodatna opasnost, a to je činjenica da se sve manje boravi na otvorenim prostorima i prirodnom svjetlu, a sve se više čita i radi pod vještačkim osvjetljenjem.

Naime, značajnije povećanje miopije najprije je uočeno u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje decenijama učenici provode gotovo deset sati u školi, nakon čega slijede tri sata domaćih zadataka. U SAD-u školski dani traju oko sedam sati, a nakon toga se oko jedan do tri sata bave domaćim zadacima. Sve to može izazavati produženje očne jabučice jer se dugo gleda u ekran, radi domaći zadatak i čita, i to u zatvorenom prostoru.

"Iako ne znamo tačno kako boravak na otvorenom doprinosi prevenciji kratkovidosti, jedna teorija govori da izlaganje svjetlu zadržava očnu oštrinu", rekao je dr. Donald Mutti, profesor sa Univerziteta Ohajo..

Odrasli ne treba da brinu da će im korišćenje optičkih pomagala pogoršati vid. To je mit koji je odavno razotkriven. Važno je, međutim, da to pomagalo bude prikladno, odnosno s ljekarskim receptom.


Najčitanije iz sekcije Ljepota i zdravlje