Moždani udar je jedan od najčešćih uzroka invalidnosti. Svake dvije sekunde neko ga u svijetu doživi, a svakih šest umire zbog njega. Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji zbog čega su određeni djelovi mozga nedovoljno nahranjeni kiseonikom i hranjivim materijama, a to vodi do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija. Uzroci su ugrušak koji začepi arteriju i tako onemogući protok krvi ili pak puknuće krvne žile kada krv počinje da prodire u okolno tkivo.
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza, koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcijuma i drugih materijma na zidovima krvnog suda.
Prvi simptomi moždanog udara:
Uutrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijelaž Poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe.
Naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja.
Naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Kako ga prepoznati
FAST test omogućava brzo prepoznavanje simptoma moždanog udara:
F - FACE (lice) - Ima li pacijent obješeno lice?
A - ARM (ruka) - Ima li pacijent slabost ruke?
S - SPEECH (govor) - Ima li pacijent smetnje govora?
T -TIME (vrijeme) - vrijeme je posebno važno (potrebno je znati vrijeme kada su simptomi nastali) te odmah nazvati Hitnu pomoć ili se uputiti u bolnicu kako bi se što prije započelo s liječenjem.
Nakon prepoznavanja znakova moždanog udara i pozivanja hitne pomoći potrebno je osobu umiriti - ukoliko je potrebno, u slučaju poremećaja stanja svijesti postaviti osobu u bočni položaj te pratiti vitalne znakove (disanje, rad srca, …)
Zdrava hrana i tjelesna aktivnost od svega pola sata umjerenog vježbanja ili hodanja svaki dan, dobar su recept za prevenciju moždanog udara. Stručnjaci kažu kako bi dva do tri puta nedjeljno treba jesti plavu ribu jer sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina.
Bonus video:
