Sedam Frojdovih zaključaka o ljubavi i seksu

Frojdove teorije zbunjuju neke i oduševljavaju druge, ali nesumnjivo bude radoznalost i interesovanje svih
14378 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 29.07.2019. 17:21h

Prije Samante Džouns (serija Seks i grad), Frojd je seks učinio važnom temom. Iznosio je da tvrdnju da čak i bebe imaju erotska osjećanja i da svi djelovi tijela mogu biti erotični. Frojd je znao da su ljubav, seks, fantazije, pa i ambivalencija dio svjesnog, ali i nesvjesnog dijela našeg bića.

Da budemo potpuno iskreni, Frojd nije uvijek bio u pravu. Nije najbolje razumio žensku seksualnost i iznio je neke pogrešne ideje o orgazmu. Ali, nekoliko važnih zaključaka bili su pun pogodak. Ovo je 7 Frojdovih najvažnijih otkrića o ljubavi i seksu.

Seksualnost je svačija slabost i snaga

Seks je primarni motivator i kao takav je ono što nam je svima zajedničko. Čak, ili možda posebno, najrazumniji pojedinci, oni koji odaju utisak puritanaca, bore se sa svojim seksualnim apetitom i izražavanjem istog. Frojd je posmatrao ovu unutrašnju borbu muškaraca i žena viktorijanskog Beča.

Zaključio je da nas seksualnost takođe određuje i na zdrave i suštinski važne načine.

Svaki dio tijela je erotičan

Frojd je znao da su od samog početka ljudska bića i seksualna bića. Ovaj zaključak je inspirisan posmatranjem bebe koju majka doji i kasnije je ovo koristio da bi ilustrovao zrelu seksualnost. Pravio je poređenje govorivši da svako ko je vidio izraz zadovoljstva na licu podojenog djeteta ne može da se otme utisku da je ova slika prototip izraza seksualnog zadovoljstva kasnije u životu. On je takođe znao da seksualna uzbuđenost nije ograničena na genitalije, jer zadovoljstvo proizilazi iz erotske vezanosti za bilo koji dio tijela. Čak i danas, veliki broj ljudi ima problem sa prihvatanjem ove ideje.

Homoseksualnost nije mentalni poremećaj

Frojd je primijetio da se osobe homoseksualne orijentacije često ističu visokom inteligencijom i etičkom kulturom. Godine 1930. on je potpisao izjavu kojom poziva na ukidanje zakona kojim se kriminalizuje homoseksualnost. U čuvenom pismu koje je Frojd poslao jednoj majci koja je željela da svog sina izliječi od homoseksualnosti Frojd je napisao:,„Homoseksualnost sigurno nije prednost, ali nije nešto čega se treba stidjeti, nije porok, nije degradacija, ne može biti klasifikovana kao bolestˮ. Ovo se desilo 1935. godine.

Svi ljubavni odnosi podrazumijevaju ambivalentna osjećanja

Među Frojdovim brojnim otkrićima bilo je i ono koje se odnosi na ambivalenciju prisutnu u svim bliskim i intimnim vezama. Mada svjesno osjećamo iskrenu i realnu ljubav prema partneru, supružniku ili djetetu, stvari nikad nisu potpuno onakve kakvim se čine. U svijetu nesvjesnog, ispod čak i najtoplijih i najbrižnijih osjećanja su emocije, fantazije i ideje koje su negativne, destruktivne i obojene mržnjom. Frojd je prepoznao da su ove mješavine ljubavi i mržnje u bliskim vezama dio ljudske prirode i nisu nužno patološke.

Mi učimo kako da volimo iz ranih veza sa roditeljima ili starateljima

Naši rani odnosi sa roditeljima i starateljima pomažu da formiramo „mapu ljubaviˮ koja se održava tokom cijelog života. Frojd je istakao da kada pronađemo objekat ljubavi mi ga zapravo „nalazimo iznovaˮ. Otuda čuveni fenomen da pojedinci biraju partnere koji ih podsjećaju na majke ili očeve.

Osoba koju volimo postaje dio našeg bića

Frojd je opisao nešto nevjerovatno: mi inkorporiramo djelove onih koje volimo u nas same. Njihove karakteristike, vjerovanja, osjećanja i stavovi postaju dio naše psihe. On je ovaj proces nazivao internalizacijom. Izrazi poput „moj partner je moja bolja polovinaˮ ili „tražim svoju srodnu dušuˮ sadrže u sebi Frojdovu koncepciju dubine veze između ljudi koji se vole.

Fantazija je važan faktor u seksualnom uzbuđenju

U našim seksualnim fantazijama često skrajamo svakakve čudne ili „perverzneˮ scenarije koji pojačavaju naše seksualno uzbuđenje i vode ka seksualnom vrhuncu. Ovo je potpuno normalno i ne znači da zapravo želimo da doživimo naše fantazije. A možda i želimo.

(Psychology Today)

Bonus video: