Na prvi pogled vrijeme sniženja - od Crnog petka, pa do Božićnih rasprodaja - možda i nije pravi trebutak za priču o sporoj modi, ali, jednom se mora napraviti prvi korak, a možda su baš ovogodišnje rasprodaje pravo vrjeme da ih - propustite.
Ma koliko privlačno izgledalo kupiti gomilu odjeće po relativno niskim cijenama, pokušajte da sebi postavite pitanje - zašto mi to treba? Riječ je obično o odjeći lošeg kvaliteta, ekstra modernog dizajna koji će biti u trendu dva mjeseca. Može vam takva odjeća popraviti raspoloženje, ali na malo duži rok niti će pomoći tome da budete bolje odjeveni, niti ćete napredovati u izgradnji svoj stila.
Spora moda nije tek puki, prolazni trend. Ona je nužnost. Modna industrija mora shvatiti da više nema prostora za viškove i bjesomučno gomilanje odjeće kratkog roka trajanja.
Svake godine oko 59.000 tona polovne i neprodate odjeće iz cijelog sveta završi u Čileu. U pustinji Atakama, čitavi pejzaži su sada prekriveni novom i starom odjećom. Odjevni predmeti ulaze u Čile preko Evrope, Azije ili Sjedinjenih Država, a zatim se recikliraju ili preprodaju širom Latinske Amerike.
Krenimo od održive mode. Najkraće rečeno, nju čini odjeća izrađena od kvalitetnih materijala koja dugo traje. Takođe, tokom izrade materijala i odjeće pazi se na potrošnju vode i energije, korištenje pesticida i sličnih opasnih hemikalija.
Etička moda uzima u obzir putovanje odjevnog predmeta, prije dolaska na police prodavnica. Ko ju je naprvio, prima li fer naknadu za svoj rad i radi li u humanim uvjetima?
A spora moda spaja ovo dvoje – održivu i etičku modu, brigu o okolini ali i društveni i privredni element, odnosno brigu o ljudima. Ona dakle brine o kvalitetu materijala i odjeće, ali i o kvalitetu života ljudi koji tu odjeću proizvode.
Čak i ako vas ne zanimaju stvari koje su dobre za čitavu planetu, od brze mode možete odustati i iz krajnje sebičnih razloga. Sigurno vam se bar nekad desilo da, kad se vratite iz kupovine, shvatite da se stvarčica koja je u prodavnici izgledala prekrasno, pokaže kao potpuno neupotrebljiva: ne slaže se sa vašom ostalom odjećom, lošeg je kroja i tako dalje. Ako se odlučite za kupovinu nešto klasičnijih stvari, uštedjećete. Naravno, to ne isključuje mogućnost da nekad sebi ispunite želju i kupite neku krpicu čisto zato što vam se sviđa. Stvar je u tome da na tome ne gradite svoj stil.
Važno je da razmislite o stvarima koje kupujete, jesu li nam zaista i zašto potrebne. Kao rezultat tog razmišljanja možete nabaviti odjeću koju volite i nosite, za razliku od beskorisnih krpica koje se gomilaju nakon rasprodaja, ne mohu se spariti jedna sa drugom, nose se tek nekoliko puta i bacaju.
„Ne morate da žrtvujete svoj stil da biste bili održivi. Ustvari, to vam zapravo pomaže da kreirate svoj jedinstveni i autentičan stil. Industrija brze mode napreduje na trendovima. Nekada su dizajneri i trgovci lansirali sezonske kolekcije i ljudi bi kupovali u proseku 12 artikala godišnje. Sada brendovi brze mode izbacuju nedeljne kolekcije 52 puta godišnje, a ljudi kupuju u prosjeku 65 artikala godišnje. Ovo nije moguće bez iskorišćavanja radnika i životne sredine", objasnila je aktivistkinja i modna influenserka Ninalety.
Bonus video:
