Djelimično usvojena žalba na tekst "Pažin na raportu zbog Medenice i Marovića" - Vijesti.me
ODLUKA OMBUDSMANKE

Djelimično usvojena žalba na tekst "Pažin na raportu zbog Medenice i Marovića"

Pažin
Pažin (Foto: Savo Prelević)

Kabinet ministra pravde podnijeo je žalbu na tekst ”Pažin na raportu zbog Medenice i Marovića objavljen u Vijestima 25.09.2019. Podnositelj žalbe smatra da je u predmetnom tekstu došlo do kršenja načela 1 i 2 Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG). Iz ministarstva tvrde da je do povrede načela 1, smjernice 1.2 Tačnost došlo tako što su objavljene dvije netačne informacije i to ”tvrdnja da „vlasti […] Crne Gore nijesu omogućile da on [Svetozar Marović] bude u zatvoru u Podgorici“, kao i informacija da „iz kabineta vicepremijera nijesu odgovorili da li će biti riječi o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kao i kakav je njegov stav o tome s obzirom da poznaje praksu Evropskog suda za ljudska prava.“ Prema navodima žalbe, objavljivanjem netačnih tvrdnji onemogućeno je formiranje pravilnog konteksta za razumijevanje činjenica iznijetih u tekstu čime je došlo i do povrede načela 2 KNCG.

Nakon neuspjele medijacije u kojoj su u rokovima učestvovale obje strane, donijela sam odluku da žalbu djelimično usvojim i to u pogledu kršenja smjernice 1.2. i načela 2 u drugom slučaju koji se tiče odgovora pristiglih iz kabineta ministra pravde.  

Obrazloženje

Žalba je bila formalno uredna i pored navoda o kršenju KNCG sadržavala je i predlog poravnanja ”da Vijesti objave, u roku od 10 dana od podnošenja (ove) žalbe, na istoj strani novine na kojoj je objavljen sporni tekst, odnosno u istoj rubrici na portalu, tekst sljedeće sadržine:

Povodom tvrdnje da vlasti Crne Gore nijesu omogućile da Svetozar Marović bude u zatvoru u Podgorici objavljene u tekstu pod naslovom „Pažin na raportu zbog Medenice i Marovića“ od 25. septembra 2019. godine, Redakcija Vijesti objavljuje sljedeću ispravku:

Prema zvanično saopštenom stavu Ministarstva pravde Crne Gore, nadležni organi Crne Gore preduzeli su sve aktivnosti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim ugovorima kako bi omogućili da Svetozar Marović bude upućen na izdržavanje zatvorske kazne u Crnoj Gori, uključujući raspisivanje crvene Interpolove potjernice i upućivanje zahtjeva za izručenje, uz prateću diplomatsku i političku komunikaciju sa nadležnim državnim organima Republike Srbije. Na nadležnim organima Republike Srbije je da ispune svoju međunarodnu obavezu, da osuđenog liše slobode i omoguće njegovo izručenje Crnoj Gori, radi izvršenja zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen.” 

Ovaj predlog poravnanja uredništvo nije prihvatilo.

U prvom slučaju koji se odnosi na neizručenje Svetozara Marovića smatram da nije došlo do povrede načela 1, smjernice 1.2. KNCG zato što integralna rečenica koju iz kabineta smatraju neistinitom glasi: ”Iako je tamo više puta viđan u situacijama koje ne ukazuju na to (liječenje), vlasti Srbije i Crne Gore nijesu omogućile da on bude u zatvoru u Podgorici.” Da su vlasti Srbije i Crne Gore omogućile da Svetozar Marović bude u zatvoru u Podgorici on bi se tamo i nalazio, što nije slučaj. Dakle, u pitanju je (ne)činjenje vlasti i u Srbiji i u Crnoj Gori, ne samo u Crnoj Gori, na što je ministarstvo reagovalo žalbom. Vlasti u Crnoj Gori jesu preduzele značajan broj aktivnosti kako bi se Svetozar Marović našao u zatvoru u Podgorici, ali je legitimno javno preispitivati da li je to sve što je moglo biti učinjeno, iako se u tekstu čak ni to ne čini. U žalbenoj proceduri iz ministarstva tvrde da su preduzete ”sve aktivnosti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim ugovorima (…), uključujući raspisivanje crvene Interpolove potjernice i upućivanje zahtjeva za izručenje, uz prateću diplomatsku i političku komunikaciju sa nadležnim državnim organima Republike Srbije”. S druge strane u izjašnjenju autorka teksta navodi da ”Država njegovo izručenje nije uslovljavala ekstradicijom lica koja Srbija potražuje” i pita ”Zašto nije sprečen prilikom bjekstva, koliko je država čekala da izda poternicu za njim?” To su legitimna pitanja. Međutim, ono što je u ovom konkretnom slučaju najvažnije jeste to da nigdje u tekstu ne stoji da vlasti u Crnoj Gori nisu učinile ništa, niti da nisu ispunile svoj dio obaveza, već se u tekstu jednostavno konstatuje da Srbija i Crna Gora nisu omogućile da on bude u zatvoru u Podgorici, što je tačno, te zato smatram da nije došlo do kršenja načela 1, niti do kršenja načela 2 KNCG.

Kada je u pitanju druga rečenica koju podnositelj žalbe nalazi spornom: ”Iz kabineta vicepremijera nijesu odgovorili da li će biti riječi o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kao i kakav je njegov stav o tome s obzirom da poznaje praksu Evropskog suda za ljudska prava”, situacija je drugačija. Naime, iz ministarstva su dostavili pitanja koja im je uputila autorka teksta. Prvo pitanje je glasilo: „Da li se radi o redovnim konsultacijama ili se od vas kao ministra očekuje razjašnjenje stava Vrhovnog suda, na koji ni EK ne gleda blagonaklono?“ Na ovo pitanje legitimno je odgovoriti upravo kao što je iz ministarstva učinjeno: „Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin susrešće se u srijedu, 25. septembra 2019. godine, sa šefom delegacije EU i šefovima misija država članica EU akreditovanih u Crnoj Gori, u sklopu redovnih razgovora o temama od značaja za proces evropskih integracija Crne Gore“, dakle odabirom jedne od opcija. ”Ili” je rastavni veznik i ako se tražio odgovor na oba pitanja, onda ih je trebalo odvojeno i postaviti. Zato je konstatacija da na pitanje ”da li će biti riječi o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda?” nije dat odgovor nije tačna, jer pitanje nije bilo odvojeno postavljeno, već je predstavljalo jedan od članova neisključujuće disjunkcije.  

Na drugo pitanje: ”Da li je za vas kao poznavaoca prakse Evropskog suda za ljudska prava načelni stav Vrhovnog suda sporan ili ostavljate sudu tumačenje?“ dobijen je odgovor: ”Potpredsjednik Vlade neće tumačiti načelne pravne stavove Vrhovnog suda, poštujući ustavno načelo podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.“ I ovo smatram adekvatnim odgovorom. Ako Potpredsjednik Vlade neće da tumači pravne stavove Vrhovnog suda, to znači da tumačenje ostavlja sudu, što ne znači pak da nije dao nikakav odgovor na postavljeno pitanje. Zato smatram da je tvrdnjom da ”Iz kabineta vicepremijera nijesu odgovorili da li će biti riječi o načelnom pravnom stavu Vrhovnog suda, kao i kakav je njegov stav o tome s obzirom da poznaje praksu Evropskog suda za ljudska prava” prekršeno načelo 1, smjernica 1.2, kao i načelo 2 KNCG.


Najčitanije iz sekcije Ombudsman