U toku juna Ombudsmanki su prispjele samo dvije žalbe, od kojih se jedna ticala komentara na objavljeni sadržaj na Portalu.
Pitanja kršenja ljudskih prava i zloupotrebe medijskih sloboda, vezana za slučaj "Informer", značajno su obilježila čitav mjesec i vjerovatno uticala da broj žalbi čitalaca bude gotovo neznatan. Ombudsmanka se povodom istog slučaja takođe oglasila autorskim tekstom (http://www.vijesti.me/kolumne/no-pasaran-kolumna-220668 ).
1. PR menadžer SO Budva, gospođa Tijana Kotarac, obratila se Ombudsmanki 18. juna, vezano za komentar na objavljeni sadržaj na Portalu (http://www.vijesti.me/vijesti/na-trokaderu-bar-jos-devet-spratova-micunovicevu-zgradu-clanak-219103 ). U pitanju je bio izrazito uvredljiv i diskriminatorski komentar usmjeren ka ženama, koji je do momenta uklanjanja dobio čak sto „lajkova“. Urednik Portala je na zahtjev uklonio komentar. Jedan od trajnih problema na crnogorskoj medijskoj sceni je odnos komentatora prema ženama i njihova spremnost da moguće nepravilnosti ili kritiku rada neke institucije pripisuju ženama, a posebno govor mržnje i omalovažavanje žena. Sa mnogo manje moći u javnoj sferi, žene na taj način postaju najlakša meta i predmet grubih izrugivanja, koja po pravilu zabavljaju široku publiku.
2. Sadržaj objavljen 24. juna, na 9. strani, lista bio je predmet žalbe gospodina Borisa Raonića. On je ukazao na moguće kršenje Kodeksa, a u vezi saopštenja koje je dva dana ranije poslato u vidu otvorenog pisma "Građanske alijanse". (www.gamn.org/index.php/mn/novosti/336-otvoreno-pismo-povodom-brojnih-neistina-koje-su-iznijete-tokom-procedure-izbora-za-savjet-rtcg.html). Ombudsmanka se saglasila da je bilo elemenata kršenja Kodeksa, i to člana 3 (stavljanje činjenica u pravilan kontekst…) Naime, iako je gospodin Raonić predsjednik GA, otvoreno pismo je potpisala Ajša Hadžibegović. Nije bilo potrebe da se GA identifikuje sa predsjednikom u nadnaslovu, što se odnosi i na opremu teksta njegovom fotografijom. Ombudsmanka je cijenila razloge urednika da istakne relativno rijedak primjer u NVO sektoru da se ukazuje na nepravilnosti unutar njega samog, ali da to ipak nije odrazio suštinu otvorenog pisma. Urednik Nedjeljko Rudović se saglasio da je došlo do uredničke omaške, budući da novinar nije u obradi izjave naveo ime gospođe Hadžibegović, ali se nije saglasio da tekst nije odrazio suštinu otvorenog pisma GA. U procesu medijacije je postojala dobra volja obiju strana da se problem prevaziđe. Gospodin Raonić je istakao da smatra da je „loša koordinacija na relaciji novinar - urednik ključni razlog“ u ovom slučaju, i saglasio se sa Ombudsmankom da je dobio satisfakciju u procesu utvrđivanja činjenica.
U junu je Sektor za komunikaciju i informacije UNESCO-a, u saradnji sa Acces info Europe, Medijskog savjeta za samoregulaciju i Sauth East European Network for Professionalization od Media , organizovao „Legal Leaks“ radionicu za novinare. Ombudsmani Vijesti i Dana, kao i predstavnici HRA, takođe su dobili poziv nakon primjedbi da crnogorska medijsku scenu predstavljaju samo članovi MSS-a. Na "Legal Leaks" treningu je učestvovalo oko 20 novinara, među kojima nije bilo novinara Vijesti i Dana. Prvi dan je bio posvećen slobodnom pristupu informacijama , Zakonu o slobodnom pristupu informacijama u okviru EU, posebno legislativi i praksi u crnogorskom zakonodavstvu, kao i predstavljanju data novinarstva. Drugi dan je bio posvećen etičkom novinarstvu u informatičkom dobu, ali i samoregulaciji i primjeni Kodeksa u crnogorskim medijima. (http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/resources/news-and-in-focus-articles/all-news/news/legal_leaks_training_in_podgorica_focuses_on_media_self_regulation_and_access_to_information/ )
Panelisti su prvog dana bili Adelin Hulin (UNESCO, sektor za komunikacije i informacije), Helen Darbishire (izvršna direktorica Acces info Europe), Victoria Anderica (Legal Researcher and Campaigner Acces Info Europe) i Aleksa Ivanović, (ekspert, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama). Organizatori obuke su uvažili stanje na crnogorskoj medijskoj sceni kada je u pitanju samoregulacija, pa su panelisti na radionici posvećenoj etici u medijima bili Ranko Vujović i Draško Đuranović iz MSS, ali i Ombudsman Vijesti i Marijana Buljan iz HRA.
Promocija snažnog i djelotvornog prava na pristup informacijama se u svjetskoj praksi pokazala kao značajan doprinos profesionalnom i objektivnom informisanju. To podrazumijeva valjano edukovanog novinara, koji je u stanju da pristupi podacima i poznaje pravne propise i načine koji mu to omogućavaju, kao i da analizira ono što mu je na raspolaganju. Legalni izvori podataka, naime, kriju mnogo toga o čemu vršioci vlasti otvoreno ne govore, a što je legalnim pristupom informacijama i valjanom analitikom moguće izložiti javnoj debati, tako da mediji ostvare svoju najvažniju funkciju - da budu kontrolori vlasti. Nažalost, crnogorski novinari mahom nemaju tu vrstu vještina. Takođe, u našim medijima je gotovo je zanemarivo data novinarstvo, posebno korišćenje infografika na osnovu kojih kojih se mogu ispričati zanimljive novinarske priče i podaci i statistike povezati sa neposrednim životom i iskustvom čitalaca, što takođe može biti generator izgradnje građanskih vrijednosti.
Priručnik "Legal leaks" do sada je predstavljen i stavljen na raspolaganje novinarima u većini zemalja u regionu, a svuda je prilagođen i usaglašen sa odredbama lokalnog zakonodavstva, u ovom slučaju crnogorskog. Ekspert Aleksa Ivanović se posebno bavio pitanjima zaštite prava na privatnost i pravom na informaciju, kao i posebnim slučajevima kada pravo na privatnost biva suspendovano pravom javnosti da zna.
Paneli posvećeni etici u medijima su bili prilika za razmatranje najznačajnijih kontroverzi i praksi crnogorske samoregulacije. Da je crnogorska medijska scena snažno polarizovana vidi se posebno kada se uporede izvještaji MMS i HRA. Na radionici je razgovarano i o etičkom novinarstvu u informatičkom dobu, o curenju informacija i zaštiti zviždača, što će svakako naći svoje mjesto u predstojećem radu na dopuni Kodeksa. Vodila se i debata o komentarima na portalima, odnosno kako i na koji način su mediji odgovorni za komentare čitalaca, uz razmatranje različitih primjera iz crnogorske medijske prakse. Jedan od ključnih problema jeste agresivna praksa komentarisanja, posebno anonimnog, što svjedoči o srazmjerno oskudnom građanskom potencijalu zemlje. Pri tome se komentari često ni ne tiču samog sadržaja, već predstavljaju stereotipne modele političkih diskvalifikacija i obračuna.
Ombudsmanka Vijesti je imala potrebu da ukaže i na zanimljivost vezanu za jednu izjavu vršioca dužnosti VDT-a, gospodina Veselina Vučkovića, koja posredno baca svijetlo i na fenomen samoregulacije (etike) u najširem smislu. Vezano za mogućnost da crnogorski premijer pojasni jednu svoju izjavu, gospodin Vučković je izjavio da će ga "pitati da li je njegova izjava o vezi Vojislava Koštunice i ubistva Duška Jovanovića politička, ili ima neka druga saznanja". Ovim se gotovo eksplicitno tvrdi da ljudi na najvišim funkcijama imaju pravo na političke izjave, a da pri tom ne moraju da govore jezikom činjenica, što je krajnje problematično i obeshrabrujuće. Jer, i u našem političkom životu je isto tako potrebna etika, baš kao i u medijima. Čini se da nas ova izjava dovodi pred onu poznatu aporiju o tome „šta je starije - kokoška ili jaje“. Naime, naša politička scena u veoma dugom (višedecenijskom) periodu trpi zbog agresivnog govora i neodmjerenosti razne vrste. Ne čini se da su mediji ipak prvi i jedini krivci, iako jesu (manje ili više etični) posrednici i prenosioci poruka. Zato je potreban određeni oblik samoregulacije (etike) i u našem političkom diskursu i upravo je ona temeljni preduslov za uspostavljanje profesionalnih standarda u samom novinarstvu. Tek tada bi se i kroz legalno curenje informacija, data novinarstvo i valjanu analitiku dostupnih podataka obezbijedilo da mediji budu kontrolor vladinih politika i ljudi koji imaju moć i da tako doprinesu demokratskom razvoju zajednice. Drugim riječima, građanski potencijal jedne zajednice može se graditi samo kroz odmjerenost, profesionalizam i odgovornost ne samo medija već i vlasti i svih političkih subjekata zajednice.
Bonus video:
