Eliud Kipčoge oborio je danas magičnu granicu, istrčao maraton za manje od dva sata, ali njegov rezultat neće biti zvaničan, jer je ostvaren u uslovima, koje atletika ne poznaje.
Imao je pomoć automobila, koji je vodio računa da Kipčogeov ritam bude ravnomjeran, imao je više tzv. zečeva, koji su se mijenjali u određenim djelovima staze, nije imao rivala sa kojim se takmičio, a i nije prošao doping kontrolu...
Na snazi kao najbolji rezultat svih vremena na 42.195 metara ostaje, tako, Kipčogeovih 2.01:39, sa maratona u Berlinu prošle godine.
I stručnjaci predviđaju da će u takmičarskim okvirima to još dugo biti najbolje vrijeme na maratonskoj trci.
Još nekoliko rekorda u kraljici sportova teško da će biti oborena u skorije vrijeme.
100 metara: 9.58 (Usein Bolt, 2009)
Prije deset godina, Bolt je oborio svjetski rekord. On ima tri najbolja rezultata svih vremena, a najbliži munji sa Jamajke bili su Tajson Gej i Johan Blejk - 9.69.
Skok u dalj: 8.95 (Majk Pauel, 1991)
Rekord je star 28 godina, kada je Pauel oborio mitskih 8.90 Boba Bimona. Najbliži mu je bio Dvajt Filips - 8.74, dakle 21 centimetar manje.
Maraton (žene): 2.15: 25 (Paula Redklif, 2003)
Britanka je u aprilu 2003. istrčala najbolje maratonsko vrijeme. Rut Čepgetič iz Kenije je ove godine trčala 2.17:08, skoro dva minuta sporije.
5.000 metara: 12:37.35 (Kenenisa Bekele, 2004)
Etiopljanin je prije 15 godina oborio rekord Hajlea Gebrselasija. Mladi, 19-godišnji Selemon Barega se nameće kao neko ko bi mogao da pomjeri rekord, mada je njegov najbolji rezultat 12:43.02, šest sekundi slabiji od Bekelovog.
800 metara: 1:53.28 (Jarmila Kratohvilova, 1983)
Rekord Kratohvilove je start 36 godina i trajaće ko zna koliko. Kaster Semenja, koja trenutno ni ne može da trči, zbog zabrane IAAF, sporija je skoro sekundu (1:54.25)
Skok u vis: 2.09 (Štefka Kostadinova, 1987)
32 godine je na snazi rezultat bugarske atletičarke. Centimetar manje su skakale Blanka Vlašić (2009) i Kasja Berkvist (2006).
Bonus video:
