Bivše Titovo atomsko sklonište žele da pretvore u muzej - Vijesti.me
PLAN BOSANSKIH UMJETNIKA

Bivše Titovo atomsko sklonište žele da pretvore u muzej

Bunker kod Konjica je građen u tajnosti od 1953. do 1979. godine na oko 6.500 kvadratnih metara, 300 metara ispod površine zemlje, a namjena mu je bila da se u slučaju atomske katastrofe tu sklone Tito, članovi njegove porodice i najbliži saradnici, odnosno oko 350 osoba, kako bi im bio obezbijeđen nesmetan život tokom šest mjeseci

Grupa bosanskih umjetnika planira da bivše atomsko sklonište pretvori u muzej posvećen hladnom ratu.

U lavirintu tunela, mračnih odaja i teških metalnih vrata, bunkeru koji je izgradio Josip Broz Tito, organizuju se umjetničke izložbe od 2011. Međutim, umjetnici sada  planiraju  nešto novo, piše Rojters.

„Želimo da napravimo muzej hladnog rata, hibridni muzej koji će biti i vojni i umjetnički,“ rekao je Edo Hozić, koji je predvodio inicijativu da se sklonište otvori za javnost. „Kada se nađemo unutra, putovaćemo kroz vrijeme.“

Titov bunker
Titov bunker

Bunker kod Konjica je građen u tajnosti od 1953. do 1979. godine na oko 6.500 kvadratnih metara, 300 metara ispod površine zemlje, a namjena mu je bila da se u slučaju atomske katastrofe tu sklone Tito, članovi njegove porodice i najbliži saradnici, odnosno oko 350 osoba, kako bi im bio obezbijeđen nesmetan život tokom šest mjeseci.

Za sklonište se saznalo nakon raspada Jugoslavije, kada je postao vojna imovina nezavisne Bosne i Hercegovine. Predat je fabrici municije u Konjicu, koja želi da koristi njegove dvije lokacije za skladištenje, iako je sami bunker proglašen nacionalnim spomenikom.

Hozić je prošle nedjelje u bunkeru otvorio treći ciklus Projekta bijenale savremene umjetnosti, sa radovima 25 umjetnika, čija je tema ove godine alternativni način života tokom hladnog rata, poput antiratnih protesta, te ekoloških i ženskih pokreta.

Titov bunker
Titov bunker

„Radovi pokrivaju period hladnog rata, sve što je ovaj bunker prespavao tokom svoje dugotrajne izolacije,“ rekao je Hozić. Predlog o otvaranju muzeja je predat vladi, a ministri su dali verbalnu podršku.

Albanski umjetnik Helidon Đerđi je rekao: „Mislim da je to vizionarska ideja na koju bi drugi trebalo da se ugledaju.“