Kosovski premijer Ramuš Haradinaj izjavio je da bi blokada evropskog puta Kosova unazadila čitav region i pozvao Španiju da pomogne Kosovu da postane članica Evropske unije i da ne ostane "ranjiva rupa u regionu".
U intervjuu za španski dnevnik Pais, Haradinaj je rekao da je Kosovo odabralo stranu, da želi da sačuva dobre odnose sa SAD i postane član evroatlantske porodice i izrazio nadu da će krajem ove ili početkom 2019. Kosovo dobiti status kandidata za članstvo u EU.
Govoreći o razlozima Španije za nepriznavanje nezavisnosti Kosova, Haradinaj je rekao da Kosovo i Katalonija nemaju ništa zajedničko, da je svaka analogija besmislena i da Priština nikada neće priznati nezavisnost Katalonije.
"Kosovo je nastalo dezintegracijom jugoslovenske federacije u krvavom procesu, svako protiv svakog. To nije slučaj sa Španijom gdje se poštuju gradjanska i politička prava. Ne može se porediti represija pod režimom Slobodana Miloševića sa stanjem u Španiji, to bi čak bilo uvredljivo. I nije riječ o izbjegavanju sličnosti, one ne postoje", rekao je Haradinaj.
Kosovski premijer, piše Pais, svjestan je da španski premijer zbog Kosova ne želi da učestvuje na samitu EU i Zapadni Balkan u Sofiji, iz straha da katalonski secesionisti to ne upotrebe u svoju korist, ali je ipak rekao da je "spreman na svaki kontakt" i da bi mu bila "čast da pozdravi španskog premijera jer ima puno tema za razgovor kao što su, na primjer ekonomska ili kulturna saradnja".
"Rahojev veto (na zajedničku deklaraciju za samit u Sofiji) je nesrećan jer Kosovo veoma poštuje Španiju kao naciju i kao konsolidovanu demokratiju. Kao i ostale zemlje nastale raspadom Jugoslavije, od Kosova do Makedonije, težimo da budemo shvaćeni i nadamo se da će nas jednog dana Španija prihvatiti kao člana porodice kojoj pripadamo", rekao je.
Govoreći o samitu u Sofiji Haradinaj je rekao da se nada "migu nekog od susjeda".
"Bugarski premijer Bojko Borisov dobro promišlja realnost regiona jer shvata nužnost integracije, svjestan je da Sbija može da napreduje ako napreduje i Kosovo. .. Veto ili blokada Kosova samo bi unazadili Srbiju i druge zemlje regiona i olakšali neprijateljima da ojačaju uticaj i potkopaju napore Brisela u ovom dijelu svijeta. Nadam se da će nam sve balkanske zemlje ali i Madrid pomoći da uđemo u porodicu da ne bismo ostali kao rupa u regionu što bi neprijatelji mogli da iskoriste. To je nužnost i to je naša molba. Da ne budemo ranjivi i da ne dopustimo drugima da koriste Kosovo kako bi ugrozili napredak Evrope", rekao je.
Haradinaj je rekao da očekuje da bi Kosovo moglo dobiti status kandidata za članstvo u EU "krajem ove godine ili početkom 2019".
Španski list podsjeća da Priština ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i da mora da primijeni Briselski sporazum postignut u dijalogu sa Beogradom uz posredovanje EU, 2013.
"Sve su tačke gotovo završene, ali moramo da postignemo konačni, sveobuhvatni sporazum sa Srbijom; okvir postoji, ali nema zamaha", rekao je.
Jedan od zahtjeva je formiranje Zajednice srpskih opština na Kosovu "kako bi Srbi sa sjevera postali zakonski i insitucinalno dio Kosova i imali garancije za aktivno učešće u institucijama", dodao je.
Učešće srpske manjine počinje da bude vidljivo i u začecima buduće Kosovske vojske, piše Pais.
"Kosovske bezbjednosne snage su uspjele da dokažu ko smo.... To su oružane snage svih, vrlo male po brojnosti i mandatu, tranzicijske snage ... jer će vojska biti proces koji traži vremena. Istovremeno razmišljamo o trajnom prisustvu Kfora kako bi se ojačala sigurnost i stabilnost Kosova i regiona", rekao je Haradinaj.
Haradinaj, piše Pais, ne izbjegava ni najneprijatnije pitanje o mogućnosti da bude procesuiran pred specijalnim sudom za ratne zločine počinjene tokom sukoba na Kosovu 1998-1999, u kojima je učestvovao kao komandant OVK.
"Nimalo se ne plašim. Već sam prošao kroz najviše međunarodne sudove, gdje sam procesuiran, ponovo procesuiran i na kraju oslobođen. Nisam pod istragom. Međutim, kritičan sam iz dva razloga prema ovom sudu - prvo zbog činjenice da se nalazi van Kosova, u Hagu sa stranim sudijama i stručnjacima... i drugo zbog toga što se usredređuje samo na žrtve OVK; na kosovske Albance. To nije prihvatljivo sa stanovišta međunarodnog prava... morao bi da istražuje počinioce i žrtve bez obzira na etničku pripadnost ali sada je kasno da se to ispravi", rekao je.
Haradinaj je rekao da Kosovo sa SAD ima "odnose lojalnosti i povjerenja" i da je njihova uloga u regionu "i dalje neophodna jer se Balkan još nije sredio i zato je bolje da budu tu".
On je rekao da ne uspijeva da razumije podijeljenost EU kada je u pitanju Balkan.
"Činjenica da pet zemalja članica EU ne priznaje Kosovo pokazuje da još ima pitanja koja treba rešiti. Blokada Kosova je blokada svih zemalja u regionu. Očekujem da današnje razlike neće spriječiti inkluzivnu politiku u budućnosti. Veoma je dobro da se otvore pristupni pregovori sa Albanijom i Makedonijom ali to treba učiniti i s Kosovom i sa Bosnom, u istom smjeru za sve", rekao je kosovski premijer za španski Pais.
Haradinaj je naglasio da pozivanje katalonskih secesionista na model Kosova nije ni od kakve koristi jer nije moguće uspostavljati nikakvu analogiju između Kosova i Katalonije.
"Uspostavljanje te sličnosti značilo bi nepoznavanje istorije ili njeno pogrešno tumačenje. Španija je napredna demokratija. Naš slučaj potiče od raspada bivše Jugoslavije kroz tragične ratove devedesetih. Postoji ogromna razlika, mi smo se borili za demokratiju, ali prije svega za ljudska prava, što nije slučaj sa Katalonijom", rekao je kosovski premijer.
Haradinaj je rekao da "nema informacije" da su proteklih godina Kosovo posjećivali Katalonci kako bi se upoznali sa njihovim iskustvom i ponovio da Kosovo poštuje "teritorijalni integritet i suverenitet Španije" i da "ni u kom slučaju neće priznati nezavisnost Katalonije".
"Španija je divna zemlja, poštujemo je, ne samo kao naciju, zbog njene istorije i doprinosa svetskoj civlizaciji već naši ljudi gaje velike simpatije prema Španiji. Nadamo se da će moći da nas prihvati kao člana evropske porodice. To je naša sudbina, za naše dobro i za dobro svih jer što više stabilnosti bude na Zapadnom Balkanu biće više stabilnosti i mira u Evropi i manje mogućnosti za manevre neprijatelja da destabilizuje region ili da ga koristi da ugrozi ili umanji napredak Evrope", rekao je.
Kada govori o neprijatlejima Haradinaj ima na umu dvije sile, jednu regionalnu - Tursku i drugu globalnu - Rusiju, piše Pais.
"Želimo prijateljske odnose sa svim zemljama ali smo vrlo oprezni sa Ankarom. Deportacija šest turskih državljana je nesporazum zbog kojeg sam smijenio dvojicu visokih zvaničnika... Mi moramo da poštujemo naš ustav, naše zakone i konvencije o ljudskim pravima. Zakonske procedure nisu poštovane i zato sam intervenisao. Moramo da izvučemo pouku iz toga što se dogodilo", kazao je.
Kada je riječ o Rusiji, Haradinaj, kako navodi Pais, ne krije bojazni.
"Mi smo odabrali stranu - da budemo deo Evrope i Atlantskog saveza. Naša demokratija je mlada, ali naš cilj je da postanemo dio evroatlantske porodice i da zadržimo dobre odnose sa SAD. Nismo u orbiti ruskog uticaja. Sem toga Moskva djeluje oprezno i ne želi otvoreno da destabilizuje region ali smo zabrinuti zbog određene vrste aktivnosti na njihovoj agendi ovdje", rekao je Haradinaj precizirajući da misli na "čitavo okruženje"
Bonus video:
