Samit Evropske unije daće, prema nacrtu zvaničnih zaključaka, političku podršku zatvaranju pregovora sa Hrvatskom, koji će se tehnički finalizovati naredne sedmice.
U zaključcima nema preciznog datuma ulaska Hrvatske u EU, nego se pominju odgovarajući dokumenti, iz kojih se vidi da se računa na 1. jun 2013.
Ugovor o pristupanju biće potpisan krajem godine, a do 1. juna 2013 trebalo bi da traje ratifikovanje Ugovora o pristupanju po parlamentima zemalja članica EU.
Zadnjeg dana mjeseca juna, Zagreb će formalno da zatvori preostala 4 poglavlja.
Među njima, Pravosuđe i temeljna ljudska prava i Slobodna konkurencija pod kojim se vodi restrukturisanje šest jadranskih brodogradilišta su jako osjetljiva.
Prvi put precizno obećan datum
Problemi oko poglavlja Pravosuđe i temeljna ljudska prava odnose se i na modernizaciju sudova i veću profesionalnu kompetenciju sudija, i na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i na domaća suđenja za ratne zločine.
Zvanično, hrvatski predsjednik Josipović i premijerka Kosor kažu da "im ne smeta monitoring"
U poglavlju Finansije, određuje se koliko će tačno EU da otvori svoje fondove prema Hrvatskoj, koliko će Zagreb da uplaćuje u zajedničku kasu, a koliko će EU da upućuje u Hrvatsku.
Poglavlje "Razno" odjednom je dobilo na političkoj težini, jer EU će u njemu navesti detalje oko monitoringa kojemu će ta zemlja biti izložena od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju, pa do čina ulaska u Evropsku uniju.
Hrvatska je, prema tome, prva zemlja u istoriji proširivanja, kojoj EU nije u zaključcima na kraju pregovora precizno obećala datum primanja u EU, i koja dobiva monitoring.
Kad premijer pokrade zemlju...
Prema interpretacijama i hrvatskih i evropskih diplomata, oba noviteta reflektuju činjenicu da je sada teže ući u EU nego dosad, a najveća prepreka leži u javnostima zemalja članica koje ne mare za proširivanje Evropske unije.
"Uz to, mi smo imali i Sanadera, koji je bio naša tragedija. Premijer koji je pokrao svoju zemlju. Sasvim sigurno, taj ugled je takođe pridonio da smo dobili monitoring," rekao je anonimno, jedan visoki hrvatski diplomata.
Zemlje EU su se dogovorile oko monitoringa za Hrvatsku. Taj "mehanizam" neće biti ništa specijalno novo, i predstavljaće kompromis između onih zemalja koje ne žele monitoring za Hrvatsku i onih koje žele.
Ovaj model monitoringa primjenjivaće se na sve zemlje zapadnog Balkana kad one stignu do istog stepena kao i Hrvatska, rekli su evropske diplomate
"Naravno da želimo sankcije, jer bez sankcija ništa nije ozbiljno", rekao nam je holandski izvor.
Isti model i za buduće sa Balkana
"Na primjer, Francuska zaista želi da se u Hrvatskoj nastavi sa obrazovanjem sudija i tužilaca po evropskim kriterijumima", rekao nam je taj diplomata.
Berlin je takođe želio monitoring, ali takav koji ne bi dovodio u pitanje izvjesnost članstva Hrvatske.
Sve druge zemlje, istočnoevropske, centralnoevropske, zemlje juga Evrope i dvije skandinavske, bile su protiv uvođenja novog mehanizma "koji komplikuje siutaciju", rekao nam je talijanski diplomata.
Da je iza ovoga bila velika debata, jasno je po signalima iz Njemačke i Francuske diplomatije koji navode "da su samo zahvaljujući njihovom prijedlogu Hrvati zatvorili pregovore", jer su "jedna ili dvije zemlje bile jako protiv toga."
Ovaj model monitoringa primjenjivaće se na sve zemlje zapadnog Balkana kad one stignu do istog stepena kao i Hrvatska, rekli su evropske diplomate.
Tu veliki razgovaraju
Zvanično, hrvatski predsjednik Josipović i premijerka Kosor kažu da "im ne smeta monitoring".
Ali, u toku nezvaničnog razgovora, dobroinformisani hrvatski diplomata rekao je:
"Tu veliki razgovaraju o strateškim pitanjima, zapravo, uređuju uslove za proširivanje, naše i onih iza nas. Mi ne samo da tu nemamo šta govoriti, nego ne bi trebalo ni da primijete da nešto o tome mislimo. "
Ovaj mehanizam monitoringa, primjenjivaće se i na druge zemlje regiona kad dođu do tog stepena u procesu, pa tako i na Crnu Goru. kraj
Bonus video:
