Jadranka Kosor: Tvrdnje o lošim prevodima su besmislice

Minimum logike govori da bi takve teške propuste prije ili poslije uočio neko u Evropskoj uniji, a mi smo pregovore završili, poručila je bivša premijerka
253 pregleda 11 komentar(a)
Jadranka Kosor, Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Jadranka Kosor, Milo Đukanović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 26.07.2013. 19:03h

Bivša premijerka Jadranka Kosor besmislicama je danas nazvala tvrdnje da se prevodi evropske pravne stečevine koje je za njenog mandata Hrvatska ustupila drugim državama u regionu, između ostalih i Crnoj Gori, zbog mnogih grešaka ne mogu upotrijebiti kao vjerodostojan dokument, ocjenjujući da bi u tom slučaju Hrvatska teško uspješno završila pregovore.

"Ne želim to posebno komentarisati, no minimum logike govori da bi takve teške propuste prije ili poslije uočio neko u Evropskoj uniji, a mi smo pregovore završili", rekla je Kosor za Hinu.

Podsjetila je i da je Hrvatska na osnovu tih prevoda svoje zakone usklađivala s evropskom pravnom tekovinom.

Hrvatski prevod zakona EU neće biti od velike pomoći Crnoj Gori >>>

"Ti dokumenti su prošli kroz kancelariju glavnog pregovarača i kroz sva ministarstva, a na kraju i kroz raspravu na Nacionalnom odboru u kojem je bila i opozicija. Valjda bi neko u tom lancu, ako ništa drugo, onda zbog političkih razloga, upozorio na propuste", istakla je Kosor ne želeći da nagađa zbog čega je plasirana informacija o netačnim prevodima.

Po pisanju banjalučkih "Nezavisnih novina", Savjet ministara BiH još je u junu 2010. utvrdilo da ustupljeni prevodi zbog grešaka mogu služiti samo kao pomoć predlagačima pravnih propisa te da se nikako ne mogu upotrebljavati kao vjerodostojan dokument.

Nakon analize prevoda, zaključeno je da službe BiH, ali i one u Srbiji i Crnoj Gori, od 14.812 dokumenata, koje je Hrvatska prevedene predala tim zemljama, njih čak 9.221 moraju ponovno prevesti, objavile su "Nezavisne novine".

"Pitanje pouzdanosti tih prevoda postalo je aktuelno nakon što je hrvatska štampa početkom sedmice javila da je dio pravne tekovine EU pogrešno preveden na hrvatski jezik", navodi banjalučki list.

Iz Beograda su, pak, danas poručili da su radni prevodi koje je Hrvatska ustupila Srbiji 2010. godine, u tom trenutku bili primjer dobre saradnje i važna referenca za svakidašnji rad državnih službenika u procesu eurointegracija iako je Srbija još 2009. ustanovila vlastiti sistem prevođenja.

Podsjećaju da su dokumenti koje su vlasti u Zagrebu ustupile zemljama u regionu bili "radni prevodi", ali Beogradu "veoma važni" jer su proslijeđeni svima mjerodavnima kako bi ih državni službenici u svakidašnjem radu "imali kao referencu".

Bonus video: