Kako će ulazak Hrvatske u EU uticati na region

Ulaskom u EU Hrvatska ulazi u jedinstveno carinsko područje, što znači i uvođenje evropske regulative za one iz trećih država
16 komentar(a)
Ažurirano: 03.05.2013. 09:25h

Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju (EU) 1. jula, granica EU stiže na vrata Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Procjenjuje se da obični građani, bar u početku, gotovo da i neće osjetiti promjenu. Za razliku od njih, s većim problemima mogli bi da se suoče proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz susjedstva, ali i same Hrvatske koja će ulaskom u EU napustiti multilateralni dogovor o slobodnoj regionalnoj trgovini CEFTA.

Prema podacima Hrvatske privredne komore, u prvih devet mjeseci prošle godine samo u BiH, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju izvezeno je hrvatskih prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 463 miliona dolara, od čega je samo u BiH izvezeno 330 miliona.

O gubitku povlašćenog carinskog režima Hrvatske na za nju veoma važnom tržištu govorilo se i tokom nedavne posjete prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića Zagrebu. On je poručio da ne vidi nikakve smetnje da se taj problem riješi bilateralnim sporazumima, iako EU ima značajan broj striktnih pravila.

Neke hrvatske kompanije mogle bi da presele proizvodnju u susjedne zemlje, kao na primjer Kraš, Dukat i Gavrilović, što bi značilo zatvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj, a otvaranje u tim državama

"Dio carinskog opterećenja naši proizvođači preuzeće na sebe, a dio prebaciti na potrošače u Srbiji, BiH, Makedoniji i drugdje, što znači da će cijene ići na gore, ali ne previše", rekao je profesor Jurčić za agenciju Beta.

Iako se najavljuje da bi neke hrvatske kompanije mogle da presele proizvodnju u susjedne zemlje, kao na primjer Kraš, Dukat i Gavrilović, što bi značilo zatvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj, a otvaranje u tim državama, Jurčić kaže da ne vjeruje da će doći do većeg preliva. Prema njegovom mišljenju, one kompanije koje su imale interesa, poput Franka ili Agrokora, već imaju svoje pogone u BiH i Srbiji da bi izbjegli carine na tržištu CEFTA-e.

"Kad je Hrvatska ulaskom Slovenije ostala van EU, to je bilo samo 15 minuta duže čekanje na granici, a nije bitno pao ni izvoz iz Slovenije u Hrvatsku. I taj pad je bio više zbog pada kupovne moći hrvatskih građana nego zbog ulaska Slovenije u EU", rekao je Jurčić. Prema njegovim riječima, viši politički cilj Evrope je ionako saradnja država u regionu, pa će i granica biti "meka".

S druge strane, zemlje CEFTA-e za većinu svojih proizvoda koje izvoze u EU imaju povlašćen carinski tretman, ali će morati da dostignu određene evropske standarde da bi se mogle izvoziti u Hrvatsku, koja postaje članica EU.

Ulaskom u EU Hrvatska ulazi u jedinstveno carinsko područje, što znači i uvođenje evropske regulative za one iz trećih država koji će preko hrvatske granice moći da prenesu robu za lične potrebe, u vrijednosti do 300 eura bez naplate carina i PDV.

Kada su u pitanju putovanja iz BiH, Srbije ili Crne Gore u Hrvatsku za obične građane, bar u početku ništa se značajno neće promijeniti. Oni će i dalje moći da putuju bez viza, a uz to Hrvatska još neće postati članica Šengen zone.

Iz Zagreba su još ranije tražili od EU da se građanima BiH i poslije 1. jula omogući ulazak u Hrvatsku s ličnom kartom. Zagreb i Sarajevo nisu, međutim, još dogovorili novi režim prelaska granice za one koji žive u pograničnom području. Oni bi trebalo da dobiju nove propusnice za lakši prelazak granice, ali se Hrvatska i BiH spore oko dubine pograničnog područja - vlasti u Zagrebu predlažu da se malograničnim pojasom smatra područje od pet kilometara od granične crte, dok BiH želi da taj pojas bude 30 kilometara.

Procjenjuje se da će pravo na propusnice imati oko 30.000 građana BiH.

Iako vizni režim prema komšiluku ostaje u praktičnom smislu nepromijenjen, Hrvatska je zbog prihvatanja viznog režima EU od aprila uvela vize za one države sa kojima Evropa nema bezvizni režima.

Iz turističkog sektora upozoravaju da bi to moglo da utiče na dolazak turista iz pojedinih država, posebno Rusije, Ukrajine i Turske, iz kojih je posljednjih godina povećan broj turističkih dolazaka u Hrvatsku.

Iako im je obećano olakšano dobijanje viza, ocjenjuje se da bi dio turista iz tih država mogao da se okrene, između ostalog, i Crnoj Gori.

Prema zvaničnim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine bilo oko 200.000 turista iz Rusije, a rusko tržište se nalazi na desetom mjestu najvažnijih za hrvatski turizam. S druge strane, od aprila su i građanima Hrvatske potrebne vize za ulazak u Tursku.

Galerija

Bonus video: