Kako je Dodikova familija zaradila pet miliona eura - Vijesti.me
NOVINARI ISTRAŽUJU

Kako je Dodikova familija zaradila pet miliona eura

Porodica predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u protekle je četiri godine postala bogatija za gotovo pet miliona eura i to na temelju činjenice da je u jedan poslovni poduhvat uložila 500 eura

Ovo je utvrdio novinarski tim organizacije Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) čije je sjedište u Sarajevu.

CIN je prvi takav centar na području jugoistočne Evrope, koji djeluje kao zajednički projekt odsjeka za novinarstvo pri njujorškom Univertitetu i Grupe za razvoj noinarstva (Jornalism Development Group), a finansiraju ga USAID i Fond za otvoreno društvo BiH.

Novinari CIN-a do sada su objavili niz novinskih članaka u kojima se analiziraju kontroverze vezane za djelovanje niza uticajnih osoba i organizacija u BiH.

Primarna misija CIN-a je obuka novinara u istraživačkom novinarstvu, u čemu im pomažu dva iskusna profesionalca iz SAD.

Analize pravosudnog sistema i imovine političara

Ove godine CIN je objavio i posebnu analizu o tome kao se financiraju političke stranke u BiH, donoseći informacije o tome kako se novac za stranačke aktivnosti dobija od kompanija koje posluju s državom, kako funkcioneri falsifikuju račune koje prilažu uz putne naloge ili ljetuju po povlaštenim cijenama na račun poreznih obveznika.

CIN je takođe sistematizoao i učinio dostupnim imovinske kartone bosanskohercegovačkih političara iz kojih je nerijetko očigledana značajna nesrazmjera u imovini u trenutku kada su izabrani na neku dužnost i kada im je mandat isticao.

CIN je analizirao i pravosudni sistem BiH, upozoravajući da su sudije i sudovi često izloženi političkim pritiscima nezamislivim u demokratskim društvima.

Predmet istraživanja CIN-a bile su i različite kriminalne afere, pa čak i bosanskohercegovački fudbal koji je u prošlosti bio opterećen raznim korupcijskim aferama.

Slučaj "Fruit Eco"

U novom izvještaju CIN-a, koji danas prenosi sarajevsko "Oslobođenje", u središtu pažnje su poslovni poduhvati povezani s porodicom predsjednika RS Milorada Dodika koji važi za vjerojatno najbogatijeg političara u BiH.

Priča je usmjerena na poslovanja kompanije "Fruit Eco" iz Bosanske Gradiške, čiji su formalni vlasnici sin aktuelnog predsjednika RS Igor Dodik i muž predsjednikove rođake Mirko Dobrić.

Oni su u osnivanje firme koja bi se bavila gajenjem jabuka 2007. godine uložili tek po 1000 konvertibilnih maraka (500 eura).

Tri i po godine kasnije, u finansijskom izvještaju ove kompanije navodi se da posjeduje zemljište vrijedno 2,6 miliona KM (1,3 miliona eura), druge nekretnine vrijedne još 2,3 miliona KM i zasade voća u vrijednosti od čak 3,1 miliona KM.

Tajna uspjeha, kako sugeriše analiza CIN-a, leži u činjenici da je Dobrić po povoljnim uslovima i po znatno nižoj cijeni od tržišne kupio više od 100 hektara zemljišta i to kreditom koji mu je ekspresno odobrila Balkan investment banka (BIB) čiji je najvažniji klijent vlada RS a u većinskom je vlasništvu 3 kompanije iz Litvanije.

Banka nikada nije objasnila na temelju čega je odobrila kredit a novinari su utvrdili da je hipoteka na imovinu koju je Dobrić ponudio kao garanciju upisana tek nakon isplate kredita.

Komplikovanim transakcijama "Fruit Eco" kasnije je dobio još tri miliona KM a zatim i dodatnih 500.000 KM kredita, ovaj put od Investicione-razvojne banke RS koja je u vlasništvu entitetske vlade na čijem je čelu tada bio Dodik.

I ti su krediti realizovani preko Balkan investment banke koja je kao garanciju prihvatila isto zemljište koje je već ranije stavljeno pod hipotektu za prvi kredit.

Iako vlasnici kompanije "Fruit Eco" tvrde da sami uzgajaju jabuke i prodaju ih na tržištima u Hrvatskoj i Srbiji, finansijski izvještaji pokazuju da "Fruit Eco" jabuke zapravo kupuje od drugih pa ih potom preprodaje u BiH.

"Fruit Eco" je u 2009. i 2010. godini zabilježio gubitak od oko 700.000 KM, a dobavljačima je dugovao još 900.000.

Dobrić uz to kasni i s otplatom kredita, uplaćujući tek dio svote koji se odnosi na kamate a banka mu nije samo produžila rok vraćanja glavnice nego i snizila kamatu s 10,99 na 9 posto.