Ubistvo Slavka Ćuruvije zaledilo je građane i pripremilo pad Slobodana Miloševića, rekla je istoričarka Branka Prpa koje je bila pored Ćuruvije u trenutku ubistva. Dodaje da osjećaj besmisla danas stvara činjenica da su akteri tog vremena danas vladajući, da se RTS nije promijenio, a da je glavna karakteristika Aleksandra Vučića i dalje progon medija.
"Danas smo postali punoljetni jer je prošlo 18 godina od ubistva Slavka Ćuruvije. Ono što je zastražujuće i što proizvodi osjećanje besmisla i ništavila je da su akteri tog vremena danas vladajući. Ministar informisanja Aleksandar Vučić sada je premijer, Tomislav Nikolić je tada bio potpredsjednik vlade, SRS je bila u koaliciji sa Julom i bila je kreator zakona o javnom informisanju, kojim je suđeno Slavku i drugim novinarima", rekla je Prpa gostujući u Danu uživo na TV N1.
Ona dodaje da je sadašnji premijer i izabrani predsjednik Aleksandar Vučić bio glavni cenzor za vrijeme rata 1999. godine.
"Ono što se u kontinuitetu može reći je da je progon medija glavna karakteristika Vučića od te prve značajnije funkcije. I to na ovaj ili onaj način traje do dana danšnjeg i bojim se da se srpski medijski protstor nalazi na ozbiljnom dnu u odnosu na sve što je postignuto u posljednjih 30 godina", ističe gošća Dana uživo.
Rješenje Ćuruvijinog ubistva bilo je prioritet mnogih vlasti, a trenutno je u toku suđenje optuženima za ubistvo, pripadnicima tadašnje Službe državne bezbjednosti. Prpa kaže da vlada Zorana Đinđića nije uspjela da demontira sistem državne bezbjednosti i da je on nastavio da traje i postao saveznik sa novim/starim elitama, za koje kaže da su ga jednako koristile kao i one prethodne.
"Vrlo teško je očekivati od nekoga da optuži ili istražuje samog sebe. To je vrlo problematično i optimistično očekivanje od strane građana i novinara. Ovaj sistem mora da se demontira, DB mora biti pod parlamentarnom kontrolom, a mi znamo pod čijom je sada kontrolom", ocjenjuje Prpa i dodaje da za sva vremena treba ukinuti način na koji je državna bezbjednost pretvorena u partijsku policiju.
Prema njenom mišljenju novinarima ne manjka hrabrosti, već je problematično finansiranje medijskog prostora, za koje kaže da je selektivno i politički definisano.
"Prostor za nezavisno novinarstvo nemate. To nije profitabilna delatnost. Javnost koja se definiše kroz djelovanje medija i novinara mora biti subvencionisana. Mediji se danas uništavaju kroz finansijske alate - okrenu se telefoni i nestanu reklame", rekla je Prpa.
Kada je u pitanju javni servis, ona kaže da svi građani plaćaju pretplatu za RTS i da je primarni zahtjev građana da RTS bude javni servis. U suprotnom je, kako kaže, privatna televizija Vučića, SNS i vladajuće koalicije.
"Bila sam u prvom upravnom odboru RTS-a poslije 5. oktobra i prva sam podnijela ostavku, a poslije mene i Milena Dravić, jer je bio jasan dogovor sa nadležnim za to u Đinđićevoj vladi da gradimo RTS kao javni sevis. Ali vrlo brzo počinju intervencije, miješanje u izbor glavnog i odgovornog urednika i urednika informativnog programa. Od javnog servisa od početka nije bilo ništa. Postojala je velika želja da se to uradi, ali se završilo tako da se od Miloševićevog vremena nije promijenio", ocjenjuje Prpa.
Bonus video:
