Bezbjednosna situacija u Jugoistočnoj Evropi poboljšana je, ali je potrebno još raditi na saradnji među državama i podizanju svijesti društva o važnosti pitanja nasilnog ekstremizma, ocijenio je Marinko Raos iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
Raos, koji je viši savjetnik RCCa za pitanja bezbjednosnih politika, smatra da je poboljšanje situacije vidiljivo unutar država u regiji i između zemalja.
"Međutim, nažalost, vidjeli smo i neke loše trendove zadnjih par godina. To je migrantska kriza, balkanska ruta koja je sad prekinuta. Nadamo se da je prekinuta trajno, ali nijesmo sigurni u to", kazao je Raos u intervjuu agenciji MINA.
Drugi trend je,dodao je, da ljudi iz Balkana, uopšte iz Jugoistočne Evrope,idu na stranaratišta.
On je ukazao da nijesu svi nasilni ekstremisti strani borci,niti obratno.
"Ljudi na strana ratišta često idu iz oportunizma, avanturizma i idealizma", naveo je Raos.
On je ocijenio da je najnoviji razvoj situacije u Jugoistočnoj Evropi dobar, od kada je većina zemalja prihvatila zakone kojima se kažnjava podsticanje na nasilni ekstremizam i regrutovanje stranih terorističkih boraca.
"Sa Zapadnog Balkana u Siriji i Iraku imamo oko hiljadu ljudi, ili nešto manje. Teško je govoriti o tačnoj brojci", saopštio je Raos.
On je naveo da je problem najizraženiji u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Makedoniji, zatim u Albaniji.
"Druge zemlje,poput Crne Gore, imaju nešto svojih ljudi koji su otišli tamo, ali problem je manje izražen, što je djelimično posljedica i demografije, ali i boljeg stanja u društvu i državi. Ovdje su međureligijski odnosi uglavnom tradicionalno dobri", pojasnio je Raos.
On je rekao da je uloga države u prevenciji i suzbijanja nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi terorizmu, on je rekao da je uloga zemlje vrlo važna, ali i ukazao na važnost bilateralne i regionalne saradnje.
"Jako je važno i podići svijest ljudi o postojanju tog problema i u to uključiti školstvo, zdravstvo i civilno društvo. To je posao svih. Tolerancija je najbolja prevencija, a jako je važna i edukacija u toj oblasti", poručio je Raos.
On je dodao da je potrebno uključiti i medicinsko osoblje i socijalne radnike u rješavanje tog problema. "Tu u Jugoistočnoj Evropi jako šepamo".
Raos smatra da je problem i zatvorenost sektora i navodi da je potrebna saradnja nevladinog i vladinog sektora.
Prema njegovim riječima, nije problem u tome da niko ništa radi, već u tome što nema saradnje, razmjene informacija i gotovo nikakve koordinacije, na čemu RCC dosta radi.
"Rješenje je u saradnji, ali ne u saradnji jer je to naredio Brisel ili Vašington, ili ne znam ko, već jer je to svima nama potreba. Migrantska kriza pokazala je kako je dobro kad ima saradnje i kako je manje dobro kad je nedostaje", ocijenio je Raos.
Kako je kazao, to što se migrantska kriza rasplamsala do tolikih razmjera posljedica je dobrim dijelom, iako je ona izazvana građanskim ratom u Siriji prije svega, i nedovoljne saradnje, komunikacije i nesporazuma među nacionalnim vladama, čak ponekad i neke vrste inata.
"Crna Gora bila je, na sreću, zaobiđena, ali ti ljudi traže alternativne puteve. Nijesam siguran da će ostati tako", saopštio je Raos.
Uloga policajca u zajednici, kako smatra, nije dovoljno shvaćena i sprovedena u praksi.
"Bez želje da širim strah, moram reći da je dobro što Islamska država gubi rat, ali moramo biti spremni na reakciju kada se ti ljudi vrate i udruže se s onima koji su već ovdje. Neki će se pasivizirati, možda čak većina, ali neki će i dalje nastaviti da izvode to što su i dalje radili", naveo je Raos i ukazao da je u tom dijelu važan međureligijski dijalog.
On je kazao da je izrada regionalne veb /web/ platforme za razmjenu informacija u završnoj fazi, na kojoj će, između ostalog, biti i prezentovane razne studije i rječnik sa definicijama.
"Šta je nasilni ekstremizam? Granica je vrlojednostavna - nasilje. Kada neko govori najluđe političke ideje, ali nema fizičkog nasilja, niti direktnog podsticanja na to, onda to nije nasilni ekstremizam", pojasnio je Raos.
On je, govoreći o rehabilitaciji i i resocijalizaciji bivših terorista i ektremista, kazao da na tom području čeka puno posla.
Raos je naveo da se terorista, nakon što se vrati, smjesti u zatvor, odleži par godina i izađe, ali to ne rješava problem.
On je ocijenio da su države u Evropi po tom pitanju na samom početku.
"Potrebna je saradnja vladinog i nevladinog sektora, socijalnih radnika, psihologa, defektologa i vjerskih službenika koji će razgovarati s tim čovjekom, a to je vrlo teško. Moramo raditi na tome i planiramo radionice već naredne godine", objasnio je Raos.
Bonus video:
