Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije danas stupa na snagu u cilju pripreme zemlje za buduće članstvo u Uniji.
Savjet Evropske unije za opšte poslove usvojio je 21. aprila odluku o zaključenju SSP-a sa BiH, koja je ga je parafirala još 2008. godine, čime je počela primjena samo trgovinskog dijela tog sporazuma, ali ne i politički dio koji tretira pridruživanje i članstvo u evropskoj porodici.
Stupanjem Sporazuma na snagu praktično znači da se od tog datuma državi potvrđuje status potencijalnog kandidata za članstvo u EU, a sve do sada je bio "na čekanju" zbog unutrašnjih svađa i nesposobnosti lokalnih političara da ispune preduslove na kojima se insistiralo iz Brisela.
Sporazum predstavlja okvir za odnose Unije i BiH i njime se postepeno uspostavlja područje slobodne trgovine između EU i te zemlje", saopšteno je iz Brisela, uz napomenu da se tim dokumentom "utvrđuju zajednički politički i ekonomski ciljevi i ohrabruje regionalna saradnja".
"U kontekstu pristupanja Evropskoj uniji, sporazum služi kao osnova za sprovođenje procesa pristupanja", navodi se u saopštenju koje prenose mediji u BiH.
Aktiviranje SSP-a, predsjedavajući Predsedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je prethodno kao otvaranje nove perspektive državi nakon "sedam godina beznađa", dok ga je član Predsjedništva Dragan Čović nazvao istorijskim događajem i optimistički tvrdi da bi već za dvije godine zemlja mogla podnijeti molbu za punopravno članstvo u Uniji.
Za bosanskohercegovačke političare, poput ministra spoljnih poslova Igora Crnadaka, "odmrzavanje" Sporazuma najvažniji je događaj još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
"Nadam se da ćemo svi zajedno imati dovoljno pameti i mudrosti da ne dopustimo da ovo postane neki novi "Sejdić-Finci" problem", naveo je tada Crnadak aludirajući na višegodišnje bezuspješne pregovore o tome kako srovesti presudu Evropskog suda za ljudska prava o uklanjanju diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa.
Izvjestitilac Evropskog parlamenta za BiH Kristijan Dan Preda poručio je, pak, da je prošlo vrijeme "usuglašavanja" i da je sada jasna obaveza pred političarima u BiH da reforme i sprovedu.
"To je prilika koja se ne propušta, jer EU još jednom dokazuje kako je posvećena praćenju reformi u BiH", kazao je Preda.
Prema ocjeni specijalnog predstavnika i šefa Delegacije Evropske unije u BiH Larsa Gunara Vigemarka, stupanje na snagu SSP-a daće okvir koji omogućava BiH ozbiljne iskorake i rad na potrebnim reformama.
Vigemark je kao ključne naveo ekonomske i reforme u sistemu socijalne zaštite, kao i one koiji se odnose na vladavinu prava.
Ističući da mnogi u BiH žele da vide konkretan napredak u odnosima BiH i EU, Vigemark je naglasio da će neophodne reforme morati da budu u skladu sa standardima EU.
Specijalni predstavnik EU obećao je pomoć BiH da sprovede reforme, dok portparol visoke predstavnice EU Federike Morgerini, Maja Kocijančić, smatra da će SSP dovest do još bliže saradnje EU s vlastima u BiH i pojačati "političku, ekonomsku i trgovinsku vezu" države sa zemljama ovog političkog bloka.
Kocijančić u izjavi za "Dnevni avaz" podsjeća na koristi koje će zemlji donijeti aktiviranje Sporazuma.
"Ovaj ugovor biće od sada glavni okvir za odnose EU i BiH i on će zemlju pripremati za buduće članstvo u EU. Konkretnije će nadograditi odnose sa EU kroz uspostavljanje posvećenog institucionalnog okvira, a osim toga njegovo stupanje na snagu će povećati samopouzdanje domaćih, ali i stranih investitora", navela je Kocijančić.
Pored toga, naglasila je ona, SSP će doprinijeti ubrzanom usklađivanju zakonskih normi BiH s onima iz EU, što će građanima osigurati bolji i kvalitetniji život.
Međutim, osim što donosi mnogo pozitivnog, Sporazumom se traži i nešto zauzvrat.
"Sporazum sa sobom donosi i novu odgovornost za domaće političare. Prvi fokus mora biti na usvajanju i implementaciji reformske agende. Vladajući političari moraju udvostručiti svoja zalaganja i ispuniti očekivanja građana", upozorila je Kocijančić.
Bonus video:
