Uspon je počeo izdajom: Vučić sada hoće da "zakopa Grobara"

Vučić i Nikolić su najkasnije 2008. shvatili da Šešeljevo radikalno odbacivanje Zapada i EU privlače više od trećine srpskih birača, ali da u doglednoj budućnosti ne mogu da računaju na većinu. Dakle, odrekli su se Šešelja i promijenili svoju retoriku za 180 stepeni
169 pregleda 37 komentar(a)
Aleksandar Vučić, Tomislav Nikolić, Foto: Facebook
Aleksandar Vučić, Tomislav Nikolić, Foto: Facebook
Ažurirano: 01.04.2017. 18:41h

„Nije to bilo tako davno, no, već sada se može reći da je 2008. godina bila prekretnica u istoriji Srbije. Gledano iz srpskog ugla, te godine su tri događaja bila dominantna" piše Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung (Frankfurt na Majni) i kao takve navodi: proglašavanje nezavisnosti Kosova u februaru, izručenje Radovana Karadžića Haškom tribunalu u julu i osnivanje Srpske napredne stranke u oktobru 2008.

„Uspon Vučića i Nikolića je počeo izdajom. Obojica su godinama bili lojalni sljedbenici Vojislava Šešelja. Kada je on optužen pred Haškim tribunalom i potom se 2003. predao, Vučić i Nikolić su u odsustvu svog idola preuzeli vođstvo Srpske radikalne stranke. Ta stranka je bila popularna među Srbima, ali nikada nije došla na vlast, jer su umjerene snage kao i manjine - vojvođanskih Mađara, Albanaca na jugu Srbije i slovenskih muslimana u blizini granice sa Crnom Gorom - protiv nje uvijek stvarale koalicije.

Vučić i Nikolić su najkasnije 2008. shvatili da Šešeljevo radikalno odbacivanje Zapada i EU privlače više od trećine srpskih birača, ali da u doglednoj budućnosti ne mogu da računaju na većinu. Dakle, odrekli su se Šešelja i promijenili svoju retoriku za 180 stepeni. Srpska napredna stranka je članstvo u EU proglasila najvažnijim ciljem spoljne politike Srbije. Nikolić je postao šef nove stranke, Vučić njegov zamjenik. Stranka je bila veoma uspješna. Nikolić je 2012. izabran za predsjednika, Vučić 2014. za premijera. On takođe kontroliše tajne službe i, posredno, sva druga ministarstva.

Od kako je prije skoro 17 godina sa vlasti zbačen Slobodan Milošević, ni jedan političar u Beogradu nije imao toliku moć kao Vučić. U nedjelju Vučić tu moć hoće da poveća: kandidovao se na izborima za predsjednika, i sve ankete pokazuju da je jedino otvoreno pitanje da li će morati u drugi krug.

Pobjedom na predsjedničkim izborima Vučić bi se, poslije Šešelja, otarasio i svog drugog mentora, aktuelnog predsjednika Nikolića, koji je želio da se ponovo kandiduje. Zbog njegovih profesionalnih početaka, kada je bio odgovoran i za groblja svog rodnog Kragujevca, Nikolića i prijatelji i neprijatelji zovu "Grobar". Sada Vučić hoće da "zakopa Grobara". Očekuje se da Vučić neće dozvoliti da Nikolić dođe na čelo vlade, nego će na tu poziciju dovesti nekoga ko ga sluša bez pogovora."

Mihael Martens piše da "Vučićeva popularnost kod većine Srba ima veze sa činjenicom da su mediji, osim nekoliko preostalih izuzetaka, potpuno fokusirani na njega" i navodi medijskog preduzetnika Gorana Veselinovića i oligarha Željka Mitrovića koji su obezbijedili da Vučić bude sveprisutan u medijima. "Naravno, Vučić, Mitrović i Veselinović to opovrgavaju, ali nesporno je da mediji u vlasništvu ove dvojice i mnogi drugi mediji - o Vučiću bez izuzetka izvještavaju pozitivno - dakle ne uglavnom pozitivno, već uvijek pozitivno."

Martens izdvaja tabloid "Informer" kao najgori primjer za prljave medijske kampanje i hajke protiv kritičara vlade. S druge strane rijetke preostale nezavisne novine, kao što su "Danas" ili "Vreme", kritikuju Vučića, ali imaju mali tiraž. I nezavisna TV N1 je među ono malo drugih medija koji izvještavaju izbalansirano, piše Frankfurter algemajne cajtung.

"Međutim, Vučićeva popularnost se ne može objasniti samo i dvorskim, odnosno nekritičkim medijima. On je takođe popularan jer je ekonomski postigao mnogo: Aerodrom koji je na putu da postane najznačajniji u regionu, je jedan primjer, a "Beograd na vodi", Vučićev omiljeni projekat, je sledeći. U nekim beogradskim krugovima je moderno da se taj projekat izvrće ruglu, ali mnogi građani prijestonice ga hvale i kažu da se konačno nešto radi tamo gdje je bilo ruglo grada. Međutim, prošle godine, tokom građevinskih radova noću su ilegalno srušene zgrade. Došli buldožeri i nekoliko kuća srušili do temelja, susjedi pozvali policiju koja nije reagovala.

Od toga da li će ovo krivično djelo ikada biti pravno rasvijetljeno, mjeriće se nivo vladavine zakona u Srbiji - i time njena zrelosti za pristupanje EU", zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.

Zidojče cajtung (Minhen) danas piše da "Aleksandar Vučić hoće da postane predsjednik Srbije. Pritom on voli da kritikuje i tužaka Srbe, što kod EU očigledno dobro prolazi." Iz komentara Nađe Pantel za taj list Dojče vele izdvaja: "Međunarodni uspjeh Vučića se velikim dijelom zasniva na činjenici da je strane lidere uspio da ubijedi da je kod kuće u Srbiji uglavnom okružen nitkovima. No, bez obzira da li je riječ o Beogradu, Skoplju ili Podgorici - u procesu približavanja EU lideri balkanskih zemalja vole da rade sa klišeima i prijetnjama. Dragi Briselu, obrati pažnju! Na jugoistoku, su nažalost svi korumpirani i uvijek spremni da iskopaju svoje stare mitraljeze. Ovdje je stvarno loše. Ali, računajte na mene! Politički procesi se tako svode na kadrovska pitanja. I tako rešenje za stagnaciju u Srbiji nije više promocija demokratije, jačanje obrazovanja ili suzbijanje korupcije. Rješenje je Aleksandar Vučić. Ko garantuje za njega? Aleksandar Vučić, naravno, jer nikog drugog ni nema", piše Zidojče cajtung.

Bonus video: