Zapad se na Kosovu igra vatrom - Vijesti.me
ODNOSI NAPETI I 20 GODINA NAKON NATO INTERVENCIJE

Zapad se na Kosovu igra vatrom

Ako EU ne uspije da pokaže Kosovu put naprijed i to ne učini kao jedinstveno tijelo, pravac države će biti određen u Vašingtonu

I dalje problematično dijete Balkana: Mitrovica
I dalje problematično dijete Balkana: Mitrovica (Foto: spiegel.de)

Dvadeset godina nakon intervencije NATO na Balkanu, odnosi između Srbije i Kosova su i dalje napeti. Visoki zvaničnici pričaju o promjeni granica Kosova, što bi postavilo opasan presedan, piše njemački list “Špigl”.

Državnička uniforma savršeno pristaje bivšem komandantu pobunjenika, piše “Špigl” o premijeru Ramušu Haradinaju, dodajući da je “okružen ulizicama koje ga gledaju sa strahopoštovanjem”.

“Da nije bilo Haradinaja i njegovih drugova, najmlađa evropska republika možda ne bi ni postojala. Tokom devedesetih, u najžešćoj fazi pobune etničkih Albanaca protiv srpskih okupatora na Kosovu, on je komandovao dijelom Oslobodilačke vojske Kosova, pod ratnim imenom Smajl. Danas je šef vlade u državi koja traži svoje mjesto u Evropi.

Kosovo je i danas problematično dijete Balkana. Više od 80 država svijeta, uključujući pet članica EU, još ga nije priznalo, i ta nesigurnost koči napredak zemlje, ocjenjuje “Špigl”. Kosovari su jedini Evropljani, pored Bjelorusa, kojima je i dalje potrebna viza za Šengenski prostor. Svaki treći radno sposobni stanovnik je nezaposlen.

Njemački list navodi da je potencijalno alarmantija priča o granicama i podsjeća na spor između vodećih kosovskih političara o tome da li bi sjeverni dio trebalo predati Beogradu u okviru razmjene teritorija. Predsjednici Srbije i Kosova su o tome razgovarali pod pokroviteljstvom šefice diplomatije EU Federike Mogerini. Međutim, Haradinaj odbacuje takve predloge tvrdeći da su opasno besmisleni. “Tragedije na Balkanu su se uvijek dešavale oko granica. Ko god da potegne takva pitanja, ponovo priziva tragedije”, kazao je.

“Špigl” podsjeća da je Haradinaj dva puta izvođen pred Međunarodni krivični sud u Hagu zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti, uključujući ubistvo i silovanje, i da je na kraju oslobođen. “Učinio sam ono što je trebalo”, rekao je, mada, kako piše njemački nedjeljnik, zvuči kao da on nije ni učestvovao. Haradinaj tvrdi da je tokom i nakon rata bilo pitanje “preživljavanja u društvu bezakonja”. “Čak i danas, u državničkoj uniformi, Haradinaj je borac”, navodi Špigl uz podsjećanje da je uveo taksu od sto odsto na robu uz Srbije, pokušavajući da primora Beograd da prizna Kosovo, “iritirajući SAD, zaštitnika države”.

Još otkad je autonomnoj pokrajini Kosovo dozvoljeno da se otcijepi od Srbije 2008, uz eksplicitnu dozvolu Medlin Olbrajt, ambasadori Vašingtona su tajni vladari te zemlje, navodi “Špigl”. Ali danas je čovjek predsjednika Donalda Trampa u Prištini suočen sa otporom, dodaje se. Obrazloženjem da je uvođenje taksi “suverena odluka kosovske vlade”, Haradinaj drugim riječima poručuje da Priština nije kolonija Vašingtona i da ima pravo da se osveti za poteze poput veta Srbije na prijem Kosova u Interpol. “Špigl” ocjenjuje da je to možda prvi korak ka izlasku iz sjenke američke supersile.

Dodaje da dugoročno mirovno rješenje nije na vidiku iako je Tramp u pismima Aleksandru Vučiću i Hašimu Tačiju izrazio nadu da će uskoro u Bijeloj kući biti potpisan “istorijski sporazum”. Vašington se dugo protivio podjeli Kosova, ali sada djeluje da su se stvari promijenile.

“Više nemamo crvenih linija. Ako dvije države predlože sporazum koji uključuje promjenu granica i građani to prihvate, nemamo ništa protiv”, rekao je visoki američki zvaničnik u Prištini.

U vezi sa “borbom između supersila”, kazao je da je Vašington uglavnom zaokupljen time da “usmjerava Kosovo prema Zapadu”, što znači ka EU i NATO i dalje od ruske sfere uticaja.

Špigl navodi da uticaj Rusije počinje u Mitrovici i proteže se širom Balkana, “gdje su pitanja savezništva i dalje neriješena”. “U Bosni i Hercegovini, na primjer, Moskva koristi logističku i vojnu podršku da održava u životu prijetnju o podjeli države.”

“U regionu gdje etnički Albanci žive u nekoliko država i najmanje pomjeranje granica prijeti da naruši ravnotežu, neriješena budućnost Kosova je dinamit. A masovni protesti protiv vlada u Albaniji, Crnoj Gori i naročito Srbiji, pokazuju nestrpljivost građana koji godinama čekaju da se pridruže EU”, dodaje “Špigl”.

“Ko god se igra vatrom na Kosovu, rizikuje da rasplamsa stihiju”, ističe njemački list.

Uprkos tome, Federika Mogerini, Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjenost Džon Bolton i predsjednik Srbije Vučić razmatraju da sjever Kosova daju Srbiji, a Preševsku dolinu ponude Kosovu. Za to je i Tači, ali je u tome prilično usamljen u svojoj zemlji, piše “Špigl”.

Nepisani, ali međunarodno poštovani sporazum o tome da se ne mijenjaju stare unutrašnje granice Jugoslavije je doveden u pitanje i to je opasni presedan. Ko bi tada mogao osporiti bosanskim Srbima savez sa Srbijom ili makedonskim etničkim Albancima sa Albanijom, dodaje se u komentaru.

“Špigl” navodi da se na posterima u Mitrovici nalaze likovi Vladimira Putina i Vučića sa ćiriličnim natpisom

“Mi smo braća, bog je uz nas”, ocjenjujući da zakletve lojalnosti između Srba i Rusa nisu samo dio folklora nego i geopolitička kalkulacija.

NATO je do sada bio garant stabilnosti, ali je generalni sekretar Jens Stoltenberg upozorio na ozbiljne posljedice zbog odluke da formira svoju vojsku.

Njemački listi piše da albanski premijer Edi Rama, “ljut zbog onog što smatra taktikom odugovlačenja od strane EU, sada prijeti da etničke Albance na Kosovu vrati domovini” i da zajedničkog šefa države i spoljne politike vidi kao ozbiljnu alternativu članstvu u EU.

Granica između dvije države je već fluidna i oni koji putuju sa Kosova u Albaniju prolaze samo površnu provjeru. U krugovima prištinske vlade, već se raspravlja o stvaranju “mini Šengena” na zapadnom Balkanu - što je opcija koja bi ujedinila Albance sa obje strane granice, piše “Špigl”.

List podsjeća i da se Hag ponovo bavi potencijalnim ratnim zločinima Albanaca. Mnogi vodeći kosovski političari su bili pripadnici OVK. Hardinajevi stari ratni drugovi su već pozvani, a namjerno nije otkriveno da li su se pojavili kao optuženi ili kao svjedoci.

“Groteskno nedosljedni pristup Zapada se ogleda u činjenici da bivši komandat Tači, sada predsjednik Kosova, i Fatmir Ljimaj, potpredsjednik vlade, trenutno mogu da pregovaraju sa šeficom diplomatije EU Mogerini preko različitih kanala, iako su obojica uveliko učestvovali u ratnim aktivnostima OVK”, ističe “Špigl”.

“Ima, naravno, ljudi, i na albanskoj i na sprskoj strani, koji kažu ‘Neću da pregovaram sa tim nitkovom’”, priznao je vodeći američki zvaničnik u Prištini. Ali, Trampova administracija, kako je kazao, želi da postigne istorijsko rješenje slično korejskom sporazumu. “Moramo da ostvarimo napredak. Status kvo na Kosovu je kritičan - ili će se odnosi između dvije strane poboljšati, ili će sve poći niz vodu.”

Ukoliko EU ne uspije da pokaže Kosovu put naprijed i to ne učini kao jedinstveno tijelo, pravac države će biti određen u Vašingtonu. Premijer Kosova se žali da je ciljeve Evropljana teško odrediti, za razliku od američkih. “Kada su naši ljudi nedavno otputovali u Brisel na razgovore sa Mogerinijevom, ponijeli su predlog na 30 strana.” A od pregovorača EU nisu dobili ništa, “osim kafe i vode, doduše besplatno”, rekao je Haradinaj

Samo Njemačka može spriječiti podjelu

Za razliku od Trampove administracije, kancelarka Angela Merkel ima direktan udio u budućnosti Kosova, i u očuvanju utvrđenih principa međunarodnog poretka, objavio je nedavno BIRN.

Merkelova je poručila da je Vučićeva i Tačijeva ideja o podjeli destabilizujuća. Mnoge članice EU se tome protive, ali je malo koja to javno izrazila, što je Federiki Mogerini dalo prostora da se zalaže za sporazum o podjeli, ocjenjuje BIRN.

Bundestag može i mora suzbiti napore EU izglasavanjem rezolucije da Srbija može ući u EU samo sa trenutnim priznatim granicama, navodi se u komentaru.

“Berlin mora istovremeno okupiti ostale države članice da se takođe odupru razmjeni teritorije između Kosova i Srbije, i šire na zapadnom Balkanu, jer bi to neizbježno dovelo do premještanja stanovništva.

“U suprotnom, to bi bilo odbijanje odgovornosti i podrivanje napora da se podrži stvaranje liberalnih, demokratskih i multietničkih država sa vladavinom prava za sve na zapadnom Balkanu”, zaključuje BIRN.

Beogradski “Blic” je objavio da su dvojica poslanika Bundestaga ove nedjelje u razgovoru sa Vučićem ponovili da je Kosovo za Njemačku nezavisna država i da daljeg razgovora na temu promjene granica nema.

Njemačka i SAD se inate, i šta god da kaže kancelarka Merkel, Amerikanci to odbacuju, a slično je i sa druge strane, kazao je sagovornik “Blica”. Dodaje da je očigledno da se dvije svjetske sile bore za dominaciju u ovom dijelu Evrope i da obje žele da prisvoje zasluge za eventualno postizanje dogovora.


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Balkan