Pakt za euro plus, način da se izbjegne kriza

Pakt predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećale konkurentnost svoje ekonomije.
0 komentar(a)
Ažurirano: 25.03.2011. 11:01h

Čelnici Evropske unije (EU) prihvatili su u četvrtak pakt za euro koji bi trebalo da omogući ekonomijama eurozone da se suoče sa sadašnjom krizom i spriječi ponavljanje novih dužničkih kriza.

Riječ je o dogovoru koji su prvobitno inicirale Njemačka i Francuska kao pakt za konkurentnost. Kasnije je ime promijenjeno u pakt za euro, a sada je dobio konačno ime Pakt za euro plus, prenosi Mina bussines.

"Prihvatili smo Pakt za euro plus i to iz dva razloga. Prvi je što zemlje članice eurozone žele da urade više, one dijele istu valutu i žele da preduzmu dodatne napore koji idu preko postojećih obaveza. Drugi razlog je taj što je on otvoren i za druge zemlje, koje nisu u eurozoni", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej /Rompuy/ na konferenciji nakon završetka prvog dana dvodnevnog samita EU.

Podsticanje zaposlenosti

Van Rompej je kazao da je zadovoljan što je šest zemalja najavilo da će se pridružiti paktu, odnosno Danska, Poljska, Letonija, Litvanija, Bugarska i Rumunija.

Pakt predviđa strukturalne reforme u zemljama članicama kako bi povećale konkurentnost svoje ekonomije.

Riječ je o podsticanju zaposlenosti i održivih javnih finansija, razvoju sistema plata kako bi se cijena rada uskladila sa produktivnošću, prilagođavanju penzionog sistema demografskoj situaciji i ograničavanju ranog odlaska u penziju.

Van Rompej je rekao da je takođe prihvaćena konačna odluka o uspostavljanju evropskog mehanizma za stabilnost (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF).

Za ESM će biti potrebno obezbijediti 700 milijardi EUR da bi njegov stvarni zajmodavni kapacitet iznosio 500 milijardi.

Od tog iznosa zemlje članice, svaka prema svojoj ekonomskoj snazi, uplaćuju 80 milijardi, a preostalih 620 milijardi EUR je predviđeno da bude u obliku garancija.

Na samitu je prihvaćen zahtjev Njemačke, na koju pada najveći dio tereta, da zemlje članice uplate svoje doprinose u periodu od pet godina, počevši od 2013. godine.

Prvobitno je bilo dogovoreno da članice treba da uplate polovinu svog doprinosa do 1. jula 2013. godine, a drugu polovinu u tri isplate tokom sljedeće tri godine.

Bonus video: