Ne vraćajte nas u 1917.

Unutar ruske elite vodi se žestoka rasprava o tome koliko bi oštra trebalo da bude reakcija Moskve na sankcije Zapada

36611 pregleda 12 komentar(a)
Ne zna se hoće li akcije Zapada okončati rat: Krim, Foto: Reuters
Ne zna se hoće li akcije Zapada okončati rat: Krim, Foto: Reuters

Konfiskovanje imovine kompanija koje su napustile Rusiju od početka invazije na Ukrajinu narušilo bi povjerenje investitora u narednim decenijama i vratilo Rusiju u nesrećne dane Boljševičke revolucije 1917, kazao je tajkun metalske industrije Vladimir Potanjin.

U ekonomskoj odmazdi za opsežne sankcije, Rusija je sastavila planove za zapljenu imovine zapadnih kompanija koje napuštaju tu zemlju.

Russia
foto: Graphic News

Potanjin, predsjednik i najveći akcionar kompanije Norilsk Nikl, najvećeg svjetskog proizvođača paladijuma i rafinisanog nikla, smatra da bi Rusija trebalo pragmatično da odgovori na isključenje iz velikih djelova globalne ekonomije.

"Ne bi trebalo da pokušavamo da 'zalupimo vrata' nego da nastojimo da očuvamo ekonomsku poziciju na onim tržištima koja smo toliko dugo njegovali", napisao je Potanjin na Telegramu, aplikaciji za poruke.

Potanjin (61), jedan od najistaknutijih ruskih milijardera kojem Zapad nije uveo sankcije, rekao je da bi konfiskovanje imovine kompanija koje su pobjegle dovelo Rusiju u loš pložaj i da bi to trajalo decenijama, kada su investitori u pitanju.

"To bi nas vratilo sto godina unazad, u 1917. A posljedice - globalni nedostatak povjerenje investitora u Rusiju - osjećali bismo mnogo decenija".

Potanjin je redovno u vrhu "Forbsove" liste najbogatijih Rusa. On je u bliskim odnosima sa predsjednikom Vladimirom Putinom, sa kojim je viđen kako igra hokej.

Drugi oligarsi su kritikovali ekonomsku politiku Rusije otkad je Putin poslao trupe u Ukrajinu, ali su se uzdržali od kritike na račun predsjednika.

Premijer Mihail Mišustin na jučerašnjoj sjednici vlade
Premijer Mihail Mišustin na jučerašnjoj sjednici vladefoto: Reuters

Ruska ekonomija se suočava sa najtežom krizom od pada Sovjetskog Saveza 1991, nakon što je Zapad uveo sankcije bez presedana ruskim finansijskim i korporativnim sektorima nakon početka invazije na Ukrajinu 24. februara.

Agencija Rojters piše da se unutar ruske elite vodi žestoka rasprava o tome koliko bi oštra trebalo da bude reakcija Moskve na sankcije Zapada.

Putin je rekao da bi Rusija trebalo da ostane otvorena za biznis i da ne namjerava da se zatvori za one koji i dalje žele da posluju. Međutim, mnogi ne žele, makar za sada.

Britanski BP BP.L je prošlog mjeseca saopštio da odustaje od udjela u ruskom proizvođaču nafte Rosnjeft, do su kompanije od Mekdonaldsa i Koka-kole do Tojote i Ikee obustavile poslovanje u Rusiji.

"Moramo biti mudriji"

Odrastanje uz oca koji je bio visoki sovjetski trgovinski zvaničnik i obrazovanje na elitnoj moskovskoj diplomatskoj akademiji uvijek su pomalo izdvajali Potanjina od drugih oligarha koji su se obogatili tokom haosa 1990-ih, piše Rojters.

Ugovori o privatizaciji za vrijeme mandata Borisa Jeljcina obezbijedili su Potanjinu i drugim oligarsima kontrolu nad najboljim djelovima imovine bivše supersile, iako je njihov uticaj narušen pod Putinom pošto je nova grupa bivših špijuna stavila pod državnu kontrolu neke od najvećih ruskih jedinica za proizvodnju nafte.

Osim što je najveći svjetski proizvođač paladijuma i visokokvalitetnog nikla, Norilsk Nikl je veliki proizvođač platine i bakra. Proizvodi i kobalt, rodijum, srebro, zlato, iridijum, rutenijum, selen, telur i sumpor.

Potanjin
Potanjinfoto: Reuters

Potanjin je rekao da neke države koriste sankcije kao način da istisnu konkurenciju i pozvao Moskvu da pažljivo razmotri svoje poteze. On je takođe rekao da bi Moskva trebalo da ukine ograničenja za servisiranje ruskog spoljnog duga, za koji tvrdi da iznosi 480 milijardi dolara.

"Vidimo da i ekonomije Zapada trpe zbog uvođenja sankcija Rusiji. Stoga moramo biti mudriji i izbjeći scenario prema kojem nas naše sankcije pogađaju", rekao je Potanjin.

Putin kaže da je "specijalna vojna operacija" u Ukrajini ključna za osiguranje bezbjednosti Rusije nakon što se NATO proširio do granica Rusije a zapadne države podržale prozapadne lidere u Kijevu.

Ukrajina kaže da se bori za opstanak, a SAD i njeni evropski i azijski saveznici su osudili rusku invaziju. Kina je pozvala na mir.

Šansa za kompromis?

Putin je juče rekao da je ostvaren određeni napredak na razgovorima sa Ukrajinom, dok je Kremlj poručio da će se sukob okončati kada Zapad preduzme akciju da riješi brige Moskve.

Analitičari kažu da će bilo kakvi pregovori iči teško, ali da su sporiji vojni napredak Moskve od očekivanog i bolne sankcije potencijalno stvorili šansu za kompromis.

Politička elita koju je rat šokirao, smatra da je Putin napravio ogromnu i tragičnu grešku

"Poziciija Moskve u ovom ratu je oslabila jer nisu uspjeli da sprovedu prvobitne planove", kaže Nikolaj Petrov iz Četam hausa.

"Za Putina, uvođenje sankcija je užasno. One ubijaju rusku ekonomiju a takođe utiču na ljude oko njega".

Petrov je rekao da je Putin u sve težoj situaciji, uključujući sa vojskom, koja je "demoralisana i nije spremna za dugoročnu operaciju".

Evakuacija ukrajinskih civila iz Kijeva u Lavov
Evakuacija ukrajinskih civila iz Kijeva u Lavovfoto: Reuters

"Politička elita koju je rat šokirao, smatra da je Putin napravio ogromnu i tragičnu grešku. Ruska strana je omekšala stav, ali ga ne može dodatno omekšati".

Pritisak elite

Drugi, međutim, upozoravaju da bi Putin mogao i dalje pokušati da eskalira. On je u četvrtak rekao da će Rusija izaći jača iz ekonomskih sankcija i da će se te mjere na kraju vratiti Zapadu.

"Elita vrši pritisak da se nađe kompromis", rekao je Sergej Gurijev, bivši glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj.

"Pitanje je koliko bi to bilo efektno. Do sada je izgledalo da Putin pojačava akciju. Ako vjeruje da će u doglednoj budućnosti uspjeti da opkoli Kijev i uništi ga, možda će odlučiti da nastavi", kazao je Gurijev.

On je dodao da je zato važno da se brzo donese odluka o dodatnom embargu EU na uvoz ruske nafte, misleći na tekuću raspravu u 27-članom bloku o tome da li će se pridružiti SAD i Britaniji u zabrani kupovine ruske nafte.

Bonus video: