Poljska gasna grupa PGNiG objavila je danas da će odbiti da plaća u rubljama nabavku ruskog gasa kako traži Moskva dok su Italija i Belgija, poput Berlina, rekle da se radi o kršenju ugovora.
Njemačka i Austrija već su odbacile ovaj zahtjev koji je juče uputio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Poljska koja zavisi od ruskih energenata je rekla isto.
"Ne vidimo takvu mogućnost", rekao je predsjednik grupe PGNiG Pavel Majevski.
On je rekao da ugovor, čije detalje ne može da otkrije, utvrđuje naćin plaćanja, i da nije predviđeno da ruska strana može da ga mijenja po sopstvenoj volji.
"Ispunićemo taj ugovor prema našim preuzetim obavezama", rekao je on kako navodi agencija PAP.
Aktuelni ugovor nazvan Jamal ugovor ističe krajem godine.
Poljska se nada da će uskoro da se oslobodi svoje zavisnosti od ruskog gasa zahvaljujući baltičkom gasovodu koji će je snabdijevati norveškim gasom i preko svog gasnog terminala u luci Svinoujšće gdje će brodom stizati tečni prirodni gas.
Okupljeni danas na samitu u Briselu više vođa evropske dvadesetsedmorice osudili su zahtjev Moskve.
"Ako se promijene elementi ugovora onda se sve pregovara, onda se i cijena ponovo pregovara. Ne mislim da je to za Rusiju način sa zaobiđe sankcije ali ako hoće da promijene odredbe ugovora, onda bi moglo da se razgovara o mnogim elementima", rekao je belgijski premijer Aleksander de Kro.
Italijanski premijer Mario Dragi rekao je da smatraju da je to jasno kršenje postojećih ugovora. Nije rekao kako će njegova zemlja reagovati.
Berlin je već juče osudio taj zahtjev Rusije kao kršenje ugovora, i naveo da će Njemačka sa svojim evropskim partnerima razgovarati o tome kako da odgovori na njega.
Rusija danas obezbjeđuje 45 odsto evropskog uvoza gasa. Oko 55 odsto njemačkih kupovina gasa dolazi iz Rusije, kao i najveći deo snabdijevanja Finske, Mađarske i Češke.
Za sada su ruski energenti u velikoj mjeri pošteđeni teških zapadnih sankcija protiv Moskve iako je zapad takoreći potpuno izolovao Rusiju od svjetskog finansijskog sistema, paralisao imovinu ruske centralne banke i izazvao pad vrijednosti rublje.
Ruska centralna banka iako odsječena od velikog dijela svojih stranih rezervi koje povremeno prodaje da podrži rublju, uvela je stroge kontrole kapitala koje su doprinijele malom stabilizovanju domaće valute.
Bonus video:
