Zauzimanje Azovstala - simbolična, pirova pobjeda Rusije: Čeličana je postala ikona otpora Ukrajine

Mariupolj, drugi po veličini grad u Donjeckoj oblasti, leži na strateškom dijelu obale Azovskog mora od ruske granice na istoku do prevlake koja povezuje kopnenu Ukrajinu s Krimom koji je pod ruskom kontrolom – potencijalni "kopneni most" koji Rusiji omogućava pristup tom poluostrvu preko kopna

10657 pregleda 7 komentar(a)
Azovstal, Foto: Reuters
Azovstal, Foto: Reuters

Zauzimanje velike čeličane u lučkom Mariupolju, gdje su stotine ukrajinskih vojnika okončale borbu poslije iscrpljujuće opsade, predstavlja simboličnu pobjedu Kremlja u ovoj fazi invazije na Ukrajinu, a ne bitan vojni prodor, kažu analitičari.

Rusija je već kontrolisala Mariupolj od sredine aprila, s izuzetkom čeličane Azovstal od 11 kvadratnih kilometara, gdje su stotine boraca bile u podzemnim tunelima i bunkerima, postavši ikona odlučnog otpora Ukrajine pod invazijom moćnijeg susjeda, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Vojni analitičari kažu da ukrajinske oružane snage nisu imale realne šanse da spasu svoje borce, posljednji bastion otpora u razorenom gradu poslije skoro tri mjeseca rata od početka ruske invazije 24. februara.

Mariupolj, drugi po veličini grad u Donjeckoj oblasti, leži na strateškom dijelu obale Azovskog mora od ruske granice na istoku do prevlake koja povezuje kopnenu Ukrajinu s Krimom koji je pod ruskom kontrolom – potencijalni "kopneni most" koji Rusiji omogućava pristup tom poluostrvu preko kopna.

Ukrajina je 16. maja saopštila da je pozvala svoje trupe u Azovstalu da prekinu otpor. Ministarstvo odbrane navelo je da su 264 borca, uključujući 53 teško ranjena, izašla iz čeličane i da su odvedena na teritoriju pod kontrolom Rusije. Rusija, koja je dala nešto drugačije brojke, navela je da su oni "položili oružje i predali se".

Ruska vojska je 18. maja saopštila da su se još 694 ukrajinska vojnika u Azovstalu predala u prethodna 24 sata. Ukrajinske vlasti to nisu potvrdile.

"Praktično govoreći, kraj opsade Azovstala ne mijenja mnogo putanju rata", rekao je za RSE Robert Person, vanredni profesor međunarodnih odnosa na američkoj vojnoj akademiji Vest point.

"Kontrolom ostatka Mariupolja, što Rusija ima već nekoliko nedjelja, Kremlj je već imao svoj kopneni most do Krima. Azovstal tu zapravo nije pomjerio ravnotežu", rekao je Person, koji ne govori u ime Ministarstva odbrane SAD.

"Maksimalna propaganda"

Borci u Azovstalu nedjeljama su držali u borbi hiljade ruskih vojnika, dajući Ukrajini vreme da se bori i odbije ruske snage u drugim arenama rata, kao što su glavni grad Kijev i Harkov na istoku zemlje, koji je drugi po veličini u Ukrajini.

"Iako će (ruski predsjednik Vladimir) Putin iz zauzimanja Mariupolja iscijediti maksimalnu propagandnu vrijednost za domaću upotrebu, to je pirova pobjeda koja ima ogromnu cijenu. Dugotrajna borba za taj grad je iscrpla značajan broj ljudstva, naoružanja i opreme ruske vojske", rekao je Person.

Ukrajinska vojna komanda je saopštila da su branioci Azovstala natjerali Moskvu da drži oko 20.000 vojnika u Mariupolju, mada neki izvještaji ukazuju da je taj broj znatno manji. Rusija je već počela da pomjera trupe iz Mariupolja kada je Azovstal bio posljednji stub otpora.

Braniocima je ponestajalo hrane i vode, kao i ljekova i hirurške opreme. Njihova sudbina postala je tema vijesti u zemlji i inostranstvu s molbama da budu pušteni.

"Prisustvo tih snaga u Azovstalu bilo je simbol da Ukrajina nije u potpunosti izgubila kampanju i problem kojim su Rusi morali da se bave", rekao je Stiven Flanagan, ekspert RAND korporacije, tink-tenk organizacije iz SAD.

"Serija poraza"

Zvaničnici, analitičari i zapadne obavještajne agencije kažu da je Putin očekivao da će ruske snage brzo zauzeti Kijev i druge ključne ukrajinske gradove kada je naredio invaziju, i da su on i njegovi bliski saradnici vjerovali da će ruske trupe u mnogim slučajevima biti dočekane raširenih ruku.

Umjesto toga, ruske snage su se suočile sa žestokim otporom koji im je nanio velike žrtve i materijalne gubitke.

One su se povukle nazad preko granice na sjeveru pošto nisu uspjele da zauzmu Kijev, nisu mogle da zauzmu Harkov i imaju poteškoće u ofanzivi u oblastima Donjecka i Luganska koje su poznate kao Donbas.

Ruske snage su možda pretrpjele jedan od svojih najvećih poraza u borbi kada su ukrajinske snage zbrisale desetine vozila, uključujući tenkove, a možda i stotine vojnika, u pokušaju da pređu rijeku.

"Poslije serije poraza, ovo je nešto što će svakako biti veliki plus za Putina", rekao je Glen Hauard, predsjednik Džejmstaun fondacija iz Vašingtona.

"Veliki dio ovog rata ima veze s propagandom", rekao je on.

Mariupolj, koji je većim dijelom uništen u ruskom bombardovanju, najveći je ukrajinski grad koji je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju velikih razmjera. Putin je 21. aprila proglasio da je grad "oslobođen" iako su stotine ukrajinskih vojnika još bile u njemu.

Rusija je nastavila da bombarduje čeličanu, koristeći navodno i zapaljive bombe, kako bi natjerala borce na kapitulaciju.

Ukrajina je možda pokušala da odloži okončanje otpora u Azovstalu dok ne prođe 9. maj kada Rusija obilježava Dan pobjede kako bi Putinu uskratila mogućnost da to koristi kao propagandno oruđe na dan poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.

Faktor Azov

Rusija bi, međutim, sada mogla da predstavi zauzimanje Mariupolja i Azovstala – u kojem je bilo mnogo pripadnika istaknutog ukrajinskog Azovskog puka – kao veliku pobjedu.

Putin je koristio ekstremnodesničarsko porijeklo puka u pokušajima da potkrijepi svoju lažnu tvrdnju da Ukrajinom upravljaju "nacisti", koja je korišćena kao opravdanje za invaziju.

Bataljon Azov formiran je u maju 2014. godine, u nedjeljama pošto je izbio rat između separatističkih snaga koje podržava Rusija i ukrajinske vlade u Donbasu nakon što je Moskva zauzela Krim.

Sastoji se od dobrovoljaca i ima korijene u ekstremističkoj ideologiji krajnje desnice, zbog koje su SAD, koje pružaju najveću podrška ukrajinskim oružanim snagama, zabranile da pripadnici Azova dobijaju američko oružje i da učestvuju u vojnoj obuci koju vodi američka vojska.

Azov i drugi dobrovoljački bataljoni koji tada nisu bili u sastavu redovne ukrajinske vojske podnijeli su veći dio tereta teških borbi u ranim danima rata u Donbasu, spriječivši da snage koje je podržavala Rusija u to vrijeme zauzmu Mariupolj. Azov je zvanično uključen u Nacionalnu gardu Ukrajine kasnije tokom 2014. godine.

Iako je Azovski puk činio samo mali dio ukrajinskih borbenih snaga i nije imao političku moć, Putin je igrao na krajnje desničarsku pozadini jedinice, govoreći ruskom stanovništvu da su ljudi poslati da se bore u Ukrajini da bi svog susjeda oslobodili od neonacista.

Neki analitičari su rekli da očekuju da ruske vlasti prikažu vojnike iz Azovstala na državnoj televiziji i iskoriste ih za isticanje lažnih narativa Kremlja.

Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malar izrazila je nadu da će ti borci biti razmijenjeni za ruske ratne zarobljenike koje drži Ukrajina.

Vjačeslav Volodin, Putinov saveznik i član vladajuće stranke Jedinstvena Rusije, koji je predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, rekao je bez dokaza da među braniocima Azovstala ima "ratnih zločinaca" i da njih ne treba razmijeniti već da im treba suditi.

Vojni uticaj

Osim simbolike, zauzimanje Azovstala će imati vojni uticaj, ali analitičari kažu da će biti ograničen.

"Ne očekujem da će ovo u velikoj mjeri otvoriti stvari za Ruse, ali će im pomoći – više zaliha, više opreme će lakše pristizati, oslobodiće neke trupe koje mogu da iskoriste u ofanzivi na sjever", rekao je Mark Kansijan, penzionisani pukovnik američkih marinaca.

"Većina ruskih snaga iz Marijupolju je već poslata u tom smjeru, a sada će Rusija moći da pošalje veći dio preostalih snaga", rekao je za RSE Kansijan, koji je sada viši savjetnik u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

Rusija će takođe moći da otvori luku Mariupolj kako bi omogućila dotok zaliha i opreme u grad i dalje ka ruskim snagama u Donbasu, koji je sada glavni fokus ruske ofanzive.

"Mariupolj ima odličnu luku koja će pomoći ruskoj logistici, koja je bila užasna tokom ove kampanje“, rekao je Kansijan.

Međutim, ukrajinski zvaničnici su rekli da potopljeni ukrajinski brod i mine sprečavaju ruske snage da odmah ponovo otvore luku. Hauard iz korporacije RAND rekao je da će Rusiji možda biti potrebni mjeseci da osposobi luku za vojnu upotrebu.

Rusija je u martu preuzela kontrolu nad manjim lučkim gradom Berdjansk u Azovskom moru i koristi ga za snabdijevanje svojih snaga.

Što se tiče simboličke ili propagandne vrijednosti kraja ukrajinskog otpora u čeličani, "sat otkucava", rekao je Person.

"Putin će moći da iskoristi ovaj uspjeh sve dok se ruske snage ne suoče sa svojim sljedećim velikim neuspjehom, kada će za većinu Rusa Azovstal biti daleka uspomena", rekao je on. "Ali za Ukrajince će sjećanje na opsadu Mariupolja biti poziv na jedinstvo u generacijama koje dolaze".

Bonus video: