Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko rekao je da je neophodna evakuacija 350.000 ljudi koji su ostali u toj provinciji kako bi se spasli njihovi životi i omogućilo ukrajinskoj vojsci da bolje brani gradove od ruskog napredovanja, prenosi AP.
"O sudbini cijele zemlje odlučivaće Donjecka oblast", rekao je Kirilenko novinarima u Kramatrosku, administrativnom centru pokrajine i domu regionalnog štaba ukrajinske vojske.
"Kada bude manje ljudi, moći ćemo više da se koncentrišemo na našeg neprijatelja i da izvršimo naše glavne zadatke", dodao je Kirilenko.
Poziv guvernera da stanovnici napuste ovaj region predstavlja izgleda jednu od najvećih predloženih evakuacija u ratu. Prema agenciji UN za izbjeglice, procjenjuje se da je više od 7,1 miliona Ukrajinaca raseljeno unutar Ukrajine, a više od 4,8 miliona napustilo je zemlju od početka ruske invazije.
Gradonačelnik Slovjanska izjavio je danas da je grad pod kontinuiranim bombardovanjem samo dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio pobjedu u zauzimanju pokrajine na istoku Ukrajine koja je od suštinskog značaja za njegove ratne ciljeve.
Gradonačelnik Vadim Ljah rekao je da je grad koji je imao oko 107.000 stanovnika prije nego što su Rusi napali Ukrajinu pod "masovnim granatiranjem".
On je prije nekoliko sati pozvao stanovnike da se evakuišu, savjetovao im je da se sklone u skloništa.
Slovjansk je bio izložen raketnoj i artiljerijskoj vatri tokom ruskog rata u Ukrajini, ali se bombardovanje pojačalo posljednjih dana nakon što je Moskva zauzela posljednji veliki grad u susjednoj provinciji Lugansk, rekao je Ljah.
"Važno je evakuisati što više ljudi", upozorio je on jutros i dodao da je granatiranjem juče oštećeno 40 kuća.
Ukrajinska vojska je u nedjelju povukla svoje trupe iz grada Lisičanska a ruski ministar odbrane i Putin rekli su da je zauzimanjem grada Moskva dobila kontrolu nad cijelim Luganskom, jednom od dvije provincije koje čine Donbas.
Kancelarija ukrajinskog predsednika saopštila je da ukrajinska vojska još uvijek brani mali dio Luganska i pokušava da kupi vrijeme za uspostavljanje utvrđenih položaja u obližnjim oblastima.
Premijer Velike Britanije Boris Džonson rekao je predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom kako vjeruje da bi ukrajinska vojska mogla da povrati teritoriju koju su nedavno zauzele ruske snage.
To je objavila portparolka Džonsonove kancelarije, a prenosi Rojters.
Džonson je takođe obavijestio Zelenskog o najnovijoj britanskoj vojnoj opremi, uključujući 10 samohodnih artiljerijskih sistema i lutajuću municiju, koja će stići u narednim danima i sedmicama, dodaje Rojters.
Lutajuća municija ili takozvani "samoubilači dron" ili "dron kamikaza" kategorija je sistema vazdušnog naoružanja u kojoj municija luta (pasivno čeka) oko ciljanog područja neko vrijeme i napada samo kada se meta locira.
Zvaničnik milicije samoproglašene Luganske Narodne Republike rekao je u utorak da ukrajinske snage treba da budu potisnute u Kijevsku oblast kako bi njihove rakete prestale da ugrožavaju narod Donbasa, prenosi Rojters navode agencije RIA.
Snage samoproglašenih Donjecke i Luganske narodne republike koje podržava Rusija kreću se ka regionu Donjecka nakon što su ruske snage prošle sedmice preuzele punu kontrolu nad regionom Luganska, izjavio je lider samoproglašenje Donjecke narodne republike Denis Pušilin, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Rusija je postavila kontrolu nad provincijama Donjeck i Lugansk, koje zajedno čine region Donbasa, kao centralni cilj svoje "specijalne vojne operacije" u Ukrajini.
Iako je Rusija prošle sedmice zauzela posljednja ukrajinska uporišta u oblasti Luganska, Ukrajina i dalje kontroliše oko 45 odsto susjedne oblasti Donjecka.
Ruski poslanici dali su prvi pečat odobrenja za dva zakona koji bi ovlastili vladu da obaveže preduzeća da snabdijevaju vojsku robom i svoje zaposlene da rade prekovremeno kako bi podržali rusku invaziju na Ukrajinu.
Te inicijative dolaze više od četiri mjeseca nakon, kako Rusija naziva "specijalne vojne operacije", što je navelo zapadne zemlje da uvedu talas sankcija Moskvi.
Predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin kazao je da je Ukrajina postala "teroristička država".
On je danas katao da Ukrajina čini "sve" da obezbijedi da moskovske trupe ne prekinu svoju "specijalnu vojnu operaciju" na granicama samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR). na istoku Ukrajine, javila je agencija RIA Novosti.
Vlasti koje je nametnula Rusija u jugoistočnom regionu Zaporožja Ukrajine, koji je djelimično pod ruskom kontrolom, saopštile su u utorak da je postignut dogovor o prodaji žita u inostranstvu, uglavnom na Bliskom istoku, javila je ruska državna novinska agencija TASS, prenosi Rojters.
Uključene zemlje su uglavnom Irak, Iran i Saudijska Arabija, prenio je TASS, pozivajući se na Jevgenija Balickog, šefa ruske administracije regiona Zaporožja.
Ukrajina i Zapad optužuju Rusiju da krade ukrajinsko žito. Moskva ovo poriče.
Rusija je saopštila danas da istražuje izvještaje o mučenjima kojima su, prema njenim navodima, bili podvrgnuti ruski vojnici koje su zarobile ukrajinske snage, a oslobođeni su u razmjeni zatvorenika.
"Ruski istražni komitet provjerava činjenica o nehumanom tretmanu ruskih vojnika zarobljenika Ukrajine", navelo je to tijelo zaduženo za krivične istrage u Rusiji.
Rusija i Ukrajina izvršile su više razmjena zatvorenika od početka ruske ofanzive u Ukrajini 24. februara. Poslednja razmjena obavljena je 29. juna kada je razmijenjeno po 144 vojnika jedne i druge strane.
Neki Rusi oslobođeni tom prilikom ukazali su na brojne slučajeve nasilja kojima su bili podvrgnuti tokom zatvaranja, navodi se u saopštenju i govori o udarcima, mučenjima strujom, uskraćivanjima vode i hrane.
Rusija je prošle nedelje saopštila da drži više od 6.000 ukrajinskih ratnih zarobljenika, ne navodeći koliko ima ruskih zarobljenika u Ukrajini.
Ukrajina optužuje Moskvu za brojne ratne zločine, što ruske vlasti demantuju, čak i kad su optužbe precizno dokumentovane. Rusija, s druge strane, optužuje ukrajinske snage da režiraju zločine koji se pripisuju ruskoj vojsci.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da bi izvještaj Japana da se cijena ruske nafte ograniči na oko polovinu njene trenutne cijene doveo do znatno manje nafte na tržištu i mogao bi da podigne cijene iznad 300-400 dolara po barelu, prenosi Rojters.
Komentarišući predlog, koji je navodno iznio premijer Fumio Kišida, Medvedev je rekao da Japan "neće imati ni naftu ni gas iz Rusije, kao ni učešće u projektu Sahalin-2 LNG".
Lideri G7 složili su se prošle nedelje da istraže izvodljivost uvođenja privremenih ograničenja cijena uvoza ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu, u pokušaju da ograniče ruske resurse za finansiranje njene vojne kampanje u Ukrajini.
Rusija planira da pokrene željezničku vezu između svoje južne Rostovske oblasti i regiona Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini, javila je državna novinska agencija TASS, pozivajući se na vladu Rostovske oblasti.
Rusija je u nedjelju uspostavila punu kontrolu nad regionom Luganska i bori se da istjera ukrajinske vladine snage iz Donjecka.
Ruski zvaničnik Sergej Jelisejev, potekao iz moćne bezbjednosne službe (FSB) preuzeo je upravljanje ukrajinskim regionom Herson, koji je Moskva okupirala.
Jelisejev, dosadašnji pomoćnik šefa vlade sjeverozapadne ruske oblasti Kalinjingrad postao je šef vlade regiona Herson, objavio je sinoć preko Telegrama Vladimir Saldo koji vodi rusku okupacionu upravu.
"Njegova vlada preuzela je dužnost danas, navodi se u objavi.
Pedesetjednogodišnji Jelisejev, diplomac FSB akademije, radio je u bezbjednosnoj službi na funkcijama koje nisu prezicirane, navodi se na internet sajtu regiona Kalinjingrad.
Bivši ukrajinski poslanik koji je prešao na stranu Moskve a krajem juna preživio pokušaj atentata, Aleksej Kovalev imenovan je za pomoćnika Jelisejeva za poljoprivredna pitanja.
Kremlj je saopštio da nije upoznat sa bilo kakvim planom za spajanje rudarskog giganta Nornikl sa proizvođačem aluminijuma Rusal, nakon što je ruski biznismen Vladimir Potanin u intervjuu iznio tu mogućnost.
"Ne znamo ništa o takvim navodima", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov Rojtersu.
Ruski biznismen Vladimir Potanin, najveći akcionar rudarskog giganta Nornikl, kazao je da je spreman da razgovara o mogućem spajanju Nornikla sa proizvođačem aluminijuma Rusal.
Predlog je došao od rukovodstva Rusala, rekao je Potanin u intervjuu za RBC TV.
Rusal nije odmah odgovorio na Rojtersov zahtjev za komentar.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je da oporavak zemlje se ne odnosi samo na ono što treba da se uradi poslije "naše pobede ili u narednim godinama, već i na ono što treba da uradimo upravo sada".
"To nije samo obnova zidova koje smo imali i koji su uništeni granatiranjem. Ukrajina mora da postane najslobodnija, najmodernija i najbjezbednija zemlja u Evropi – u svakom smislu te riječi, posebno u pogledu našeg okruženja. Siguran sam da ćemo to učiniti", napisao je Zelenski na Telegramu.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otputovaće danas u Hanoj u dvodnevnu posjetu Vijetnamu prije nego što se uputi na sastanak G20 kasnije ove nedjelje u Indoneziji, saopštila je vijetnamska vlada.
Posjeta na poziv vijetnamskog ministra spoljnih poslova Bui Tanh Sona dolazi u vrijeme kada dvije nacije obilježavaju 10. godišnjicu svog "sveobuhvatnog strateškog partnerstva", navodi se u saopštenju vlade.
Rusija je najveći dobavljač oružja za Vijetnam i njene kompanije su uključene u nekoliko velikih energetskih projekata u zemlji.
Dvije nacije imaju bliske veze još iz sovjetske ere, a Vijetnam do sada nije osudio rusku invaziju na Ukrajinu, koju Moskva naziva "specijalnom operacijom".
U aprilu je Vijetnam glasao protiv rezolucije o suspendovanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava UN zbog rata.
Trgovina između Vijetnama i Rusije porasla je za 25 odsto prošle godine na 7,1 milijardu dolara, navodi se u saopštenju.
Lavrov će kasnije ove nedjelje prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova Grupe 20 najvećih ekonomija (G20) koji se održava na indonežanskom ostrvu Baliju.
Bjelorusija je saopštila da zamrzava strana udjela u 190 bjeloruskih kompanija, uključujući EPAM Sistems i Lukoil Bjelorusiju, kao odgovor na sankcije Zapada zbog njene podrške invaziji Rusije na Ukrajinu i kršenju ljudskih prava.
U uredbi objavljenoj na zvaničnom zakonodavnom portalu navodi se da je akcionarima iz zemalja koje "počine neprijateljske radnje protiv bjeloruskih pravnih i/ili fizičkih lica zabranjeno da raspolažu svojim akcijama", prenosi Rojters.
Bonus video:
