Krim, poluostrvo Crnog mora koje je Rusija aneksirala 2014. godine, više nikad neće biti dio Ukrajine, kazao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
To je saopštio u izjavi u kojoj je objasnio zašto se protivi da Zagreb pruža vojnu pomoć Kijevu, prenosi Rojters.
U decembru su hrvatski poslanici odbacili predlog da se ta zemlja pridruži misiji Evropske unije za podršku ukrajinskoj vojsci, što odražava duboke podjele između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Glasni kritičar zapadne politike u Ukrajini, Milanović je rekao da ne želi da se njegova zemlja suoči sa onim što je nazvao, potencijalno katastrofalnim posljedicama zbog rata u Ukrajini.
Ono što Zapad radi kada je u pitanju vojna podrška Ukrajini je "duboko nemoralno jer nema rješenja (za rat)", kazao je Milanović novinarima tokom posjete vojnoj kasarni u Petrinji.
On je dodao da bi dolazak njemačkih tenkova u Ukrajinu poslužio samo za približavanje Rusije Kini.
"Jasno je da Krim više nikad neće biti dio Ukrajine", dodao je Milanović.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će obnoviti ukrajinsku vlast nad Krimom, koji je Rusija zauzela i pripojila 2014. godine, potez koji većina drugih zemalja ne priznaje.
Rusija tvrdi da je referendum održan nakon što su ruske snage zauzele poluostrvo pokazao da Krimljani istinski žele da budu dio Rusije, iako referendum ne priznaje većina zemalja.
Milanović je kritikovao zapadne zemlje zbog dvostrukih standarda u međunarodnoj politici, pri čemu je kazao će se Rusija pozvati na ono što međunarodna zajednica naziva "aneksijom Kosova", kao izgovor za zauzimanje djelova Ukrajine.
Milanović je mislio na proglašenje nezavisnosti Kosova 2008. nakon rata 1998. -1999. u kojem su zemlje NATO -a bombardovale Jugoslaviju, uključujući Srbiju i Crnu Goru, da bi zaštitile Kosovo sa većinskim albanskim stanovništvom.
"Priznali smo Kosovo protiv volje države (Srbije) kojoj je Kosovo pripadalo", rekao je on, upozoravajući da ne dovodi u pitanje nezavisnost Kosova, već koncept zapadnih dvostrukih standarda.
Milanović, bivši hrvatski premijer iz Socijaldemokratske partije (SDP), zauzeo je stav protiv EU otkako je preuzeo uglavnom ceremonijalnu funkciju predsjednika, usklađujući svoju politiku sa politikom mađarskog premijera Viktora Orbana i secesionističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika .
Bonus video:
