Na osnovu 50 odsto prebrojanih lsitića, oko 95 odsto stanovnika Krima je glasalo za pripajanje te autonomne republike Rusijii, saopšteno je neposredno po zatvaranju birališta, prenosi Russia Today.
Prema riječima međunarodnih posmatrača na čijem je čelu Mateuš Piskorski iz Poljske, referendum je protekao u skladu sa međunarodnim standardima.
Vicepremijer Krima Rustam Temirgalijev rekao je da rezultatiati ankete predstavljaju pobjedu naroda Krima.
"Devedeset tri procenta glasalo je za pripajanje Rusiji, a sedam za Ukrajinu. To je pobjeda. Ura", rekao je Temirgalijev.
Na referendumu je zabilježen veoma visok odziv birača, viši od 80 odsto.
U Simferopolju je odmah po zatvaranju birališta počelo okupljanje građana sa ruskim zastavama na glavnom trgu, a prema posljednjim informacijama tamo je prisutno oko 15.000 građana koji proslavljaju referndumski rezultat.
Krim: Do 18 sati glasalo 73 odsto birača, uočene nepravilnosti
Na referendumu o statusu autonomne republike Krim do 18 sati po lokalnom, odnosno do 17 po srednjoevropskom vremenu, glasalo je 73 odsto građana sa pravom glasa. Izlazne ankete referenduma na Krimu pokazuju da je 93 odsto birača glasalo za pripajanje Krima Rusiji. Međunarodni posmatrači kažu je referendum na Krimu protekao regularno i da je izlaznost velika, prenosi RTS.
Građani se izjašnjavaju o prisjedinjenju te autonomne republike Rusiji ili ostanku u sastavu Ukrajine sa obnovljenim Ustavom iz 1992. godine.
Na biralištima je uočeno nekoliko mogućnih nepravilnosti, javila je francuska novinska agencija AFP.
Birači na jednom biračkom mjestu u Sevastopolju glasali su prije nego što je referendum zvanično počeo, a novinarima (među kojima je bio i reporter AFP) nije bilo dozvoljeno da priđu nekim biračkim mjestima u Sevastopolju i Simferopolju, iako su imali akreditaciju krimskih vlasti.
Uočeno je agitovanje za Rusiju (koje nije dozvoljeno prema izborniim pravilima) u vidu proba za večerašnje slavlje, pošto se očekuje da će biti izglasana nezavisnost.
Mihajlo Mališev, šef Odbora za organizaciju referenduma, demantovao je izvJeštaje da je ruskim građanima dozvoljeno da glasaju, rekavši da pravo glasa imaju samo stanovnici Krima ili oni koji imaju ukrajinske pasoše.
Na jednom biralištu u Bahčisaraju reporter AFP je vidIo kako je penzioner koji je htio da glasa sa ruskim pasošem odbijen.
Mališev je, takođe, rekao da nije bilo "incidenata" koji zahtijevaju intervenciju policije uprkos mogućim "provokacijama" aktivista koji se zalažu za ocjepljenje Krima i pripajanje Rusiji.
Pravo glasa ima oko 1,5 miliona građana.
Putin rekao Angeli Merkel da će Rusija će uvažiti izbor žitelja Krima
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da je današnji referendum o statusu Krima u punoj saglasnosti sa normama međunarodnog prava i da će Rusija uvažiti izbor žitelja tog poluostrva, saopštila je pres služba Kremlja.
"Putin je skrenuo pažnju da se izražavanje volje stanovnika poluostrva realizuje u punoj saglasnosti sa normama međunarodnog prava, između ostalog člana 1. Povelje UN, koja utvrđuje princip ravnopravnosti i samoopredjeljenja naroda. Naglašeno je da će Rusija uvažavati izbor žitelja Krima", navedeno je u saopštenju poslije telefonskog razgovora ruskog predsjednika i njemačke kancelarke.
Predsjednik Rusije je ponovo izrazio zabrinutost zbog toga što radikalne grupe uz popustljivost vlasti u Kijevu "podižu napetost u istočnim i jugoistočnim regionima Ukrajine"
Predsjednik Rusije je ponovo izrazio zabrinutost zbog toga što radikalne grupe uz popustljivost vlasti u Kijevu "podižu napetost u istočnim i jugoistočnim regionima Ukrajine".
Kremlj navodi da je obavljena konstruktivna razmena mišljenja o mogućem upućivanju misije OEBS za nadzor situacije u Ukrajini.
Razgovor je održan na inicijativu Merkelove, a sagovornici su se dogovorili da nastave sa razmatranjem tih pitanja u daljim kontaktima, uključujući kontakte šefova diplomatije.
Kremlj navodi da je Merkelova, takođe, čestitala Putinu na uspješnom organizovanja Paraolimpijskih igara u Sočiju.
Bijela kuća prijeti sankcijama Putinu ako ne odustane od Krima
Ako ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustane od Krima, suočiće se sa sankcijama Zapada koje che pogoditi ekonomiju Rusije i oslabiti uticaj Moskve u svijetu, saopštila je danas američka Bijela kuća.
Viši savjetnik Bijele kuće Den Fajfer rekao je za američku nacionalnu televiziju NBC da Putin ima izbor: "Da li će nastaviti da i dalje izoluje sebe, šteti svojoj ekonomiji, dodatno slabi ruski uticaj u svijetu, ili će uraditi pravu stvar".
Primirje do 21. marta
Rojters je objavio da su zvaničnici Ministarstava odbrane Ukrajine i Rusije danas dogovorili da će na Krimu do 21. marta na snazi biti primirje, izjavio je danas vršilac dužnosti ukrajinskog ministra odbrane Igor Tenjuh.
Agencija Rojters je ranije prenijela da je Rusija nastavila sa raspoređivanjem snaga na Krimu i da trenutno na tom poluostrvu ima 22.000 vojnika.
Tenjuk je u intervjuu agenciji Interfax rekao da je, sporazumom koji se odnosi na baze ruske Crnomorske flote na Krimu, Rusija postavila ograničenje od 12.500 svojih pripadnika na Krimu za 2014.
"Nažalost u kratkom periodu tih 12.500 naraslo je na 22.000. To je grubo kršenje bilateralnih sporazuma i dokaz da je Rusija protivzakonitu povećala jedinice teritoriji Krima", rekao je Tenjuk.
Međunarodna zajednica smatra da je referendum nezakonit i neustavan ali nije mogla da spriječi njegovo održavanje uprkos intenzivnim dvonedjeljnim diplomatskim nastojanjima.
Glasanje, koje Kijev odbacuje kao nezakonito, podstaklo je najgoru krizu odnosa Istoka i Zapada od Hladnog rata i podiglo napetosti ne samo na Krimu nego i u istočnoj Ukrajini, prenosi agencija AFP.
Očekuje se da će većina od 1,5 milion birača na Krimu izabrati priključenje Rusiji s obzirom na rusku etničku većinu od oko 58 odsto.
Ukrajinaca ima oko 24 odsto.
Tatari, sunitski muslimani turskog porijekla koji čine oko 12 odsto stanovništva Krima, kažu da će bojkotovati referendum uprkos obećanju vlasti da će im dati finansijsku pomoć i pravo na zemlju.
Premijer Krima Sergej Aksjonov, kojeg Kijev ne priznaje je rekao da ima dovoljno bezbjednosnih snaga da se osigura neometano glasanje.
Aksjonov je rekao da više od 80 odsto stanovnika Krima podržava izlazak iz Ukrajine i priključenje Rusiji.
Ukoliko glasanje prođe očekuje se da bi proces aneksije Krima mogao da potraje do godinu dana.
Skuptšina Krima donijela je 6. marta načelnu odluku o pripajenju Rusiji.
Glasačka mjesta zatvoriće se u 19 sati po srednjevropskom vremenu, a prvi rezultati biće objavljeni do kraja dana, a konačni u ponedjeljak.
Lavrov referendum smatra legitimnim
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je američkom državnom sekretaru Džonu Keriju u telefonskom pozivu u subotu da je referendum na Krimu u skladu sa međunarodnim zakonom, navodi se u saopštenju objavljenom danas.
Do telefonskog razgovora, koji je nastavak razgovora koje je Lavrov vodio sa Kerijem u petak u Londonu, došlo je na američku inicijativu, objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Rojters.
Susret Lavrova i Kerija u Londonu
"Sergej Viktorovič Lavrov ponovio je da je krimski referendum u potpunosti u skladu sa međunarodnim zakonom i poveljom UN-a, a rezultat bi trebao da bude početna tačka u određivanju budućnosti poluostrva", navodi se u saopštenju ministarstva.
Lavrov je, kako se dodaje, takođe skrenuo pažnju na potrebu da sadašnje vlasti u Kijevu zaustave "neobuzdano nasilje ultranacionalista i radikalnih grupa koje terorišu rusko stanovništvo".
U saopštenju Kremlja se navodi da je predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao da će poštovati izbor građana Krima na referendumu.
Galerija
Bonus video:
