Jutro nakon što je desničarski ekstremista Anders Behring Brejvik napao jedno malo ostrvo u Norveškoj, i tom prilikom usmrtio 69 osoba, Geir Lipestad je dobio poziv iz policije da li želi da bude njegov pravni zastupnik.
"Moja prva reakcija bila je 'ne', ne želim da radim taj slučaj, suviše je težak", počeo je svoju priču Lipestad. Zatim se okrenuo prema supruzi, medicinskoj sestri.
"Ona je kazala: 'Čekaj. Da je on ranjen, ljekari i sestre bi mu... pomogli, radili bi svoj posao. Ti si advokat, pa zar nećeš da radiš svoj posao?'“
Osam mjeseci je prošlo od tog poziva i Lipestad je imao teških trenutaka. Prvih dana dobijao je anonimne prijetnje, a jedno vrijeme imao je i tjelohranitelje.
Sada se približava 16. april i početak suđenja - oživljavaju sjećanja koja su za kompletnu Norvešku bila jedan traumatičan događaj - ali Lipestad se ne kaje što je preuzeo slučaj.
Brejvik je 22. jula detonirao automobil bombu u centru Osla, i tom prilikom je stradalo osam osoba. U haosu koji je uslijedio, on je otišao na ostrvo Utoja na kome se održavao kamp mladih laburista. Tamo je automatskim oružjem nasumično pucao na prestravljene žrtve. To je učinio, kako je rekao policiji, da bi „zaštitio“ tu skandinavsku državu od multikulturalizma.
Brejvik je na ostvru Utoja nasumično pucao na žrtve
Nakon što ga je uhapsila policija, Brejvik je zatražio da ga brani upravo Lipestad, koji je branio jednog neonacistu optuženog za ubistvo.
Ole Nikolai Kvisler osuđen je 2002. na 15 godina zatvora zbog ubistva norveško-ganskog tinejdžera Benjamina Hermansena.
Lipestad nije sljedbenik Kvislerove ultradesničarske ideologije.
Lične vrijednosti 47-godišnjeg Lipestada, koji je član vladajuće Laburističke stranke, oslikavaju način na koji Norveška voli da vidi sebe – kao jednu liberalnu i tolerantnu državu.
Bilo bi lakše da kažemo da je 'ovaj slučaj toliko okrutan i težak da ova osoba ne bi trebalo da ima ista prava kao drugi'. Međutim, ako promijenimo pravila zbog jedne osobe, ugrožavamo samu srž demokratije. Ljudi moraju da uživaju ista prava i budu kažnjeni na osnovu istih zakona
„Bilo bi lakše da kažemo da je 'ovaj slučaj toliko okrutan i težak da ova osoba ne bi trebalo da ima ista prava kao drugi'“, rekao je u intervjuu agenciji Rojters. „Međutim, ako promijenimo pravila zbog jedne osobe, ugrožavamo samu srž demokratije. Ljudi moraju da uživaju ista prava i budu kažnjeni na osnovu istih zakona“.
Lipestad, jedna od svega nekoliko osoba u zemlji sa bliskim, redovnim pristupom ubici, otkrio je da Brejvik „vjeruje da smo u ratu“.
„On želi novi svjetski poredak sa kojim bi malo ljudi moglo da se složi“, rekao je. Brejvik nikada nije izrazio kajanje zbog svojih djela, podsjetila je agencija Rojters.
U Brejvikovu korist, Lipestad bi mogao da kaže da je tokom masakra na Utoji poštedio malu djecu, sarađivao sa policijom, pokušao da se preda i priznao što je učinio.
On će tvrditi da njegov klijent nije neuračunljiv, kao što Brejvik želi. Brejvik je u prvom ljekarskom izvještaju proglašen neuračunljivim, ali se i dalje očekuju rezultati druge procjene.
Lipestad je dobio podršku od drugih djelova norveškog društva, među kojima i onih koji su preživjeli napad. Na posljednjem saslušanju u februaru, 16-godišnja Helene Georgsen prišla je Lipestadu i rukovala se sa njim.
"Htjela sam da mu dam podršku. On obavlja jedan veoma bitan posao i radi ga nevjerovatno dobro“, rekla je agenciji Rojters nakon razgovora sa advokatom.
S druge strane, Lipestad je bio zabrinut za mladu Norvežanku, pitao je smirenim glasom kako se osjeća i da li dobija podršku od strane svog advokata.
"Trebalo bi da se pripremiš za suđenje, biće teško“, poručio joj je.
"On je vjerovatno jedna od najstrpljivijih osoba na svijetu“, kazala je Vibeke Hein Baera, jedna od ukupno troje adokata koji rade sa njim na slučaju.
"Prosto je jedna fina, smirena i druželjubiva osoba i ja jednostavno ne znam kako radi to što radi. Meni se često dešavalo da odem kući i samo plačem“, kazala je Mete Ivone Larsen, advokatica koja zastupa preživjele i rodbinu žrtava. „Kada su samo četiri osobe na vašoj strani, a cio svijet protiv vas, ovaj posao je od ključnog značaja. Nije riječ o odbrani onoga što je uradio, već o staranju da su svi argumenti budu na stolu“, dodala je Larsenova.
"Osjećam da sam izgubio dušu u ovom slučaju“, izjavio je nedavno Lipestad za francuski list „Mond“. „Nadam se da ću je dobiti nazad nakon što se sve ovo završi“.
Lična trauma
Lipestad se, osim sa poteškoćama oko samog slučaja, suočavao i sa ličnom traumom. On i supruga zajedno imaju osmoro djece, uključujući i onu iz prethodnih veza, od kojih je dvoje hendikepirano.
Jedno od njih, 16-godišnja Rebeka, godinama se bori sa teškim zdravstvenim problemima i ranije ove godine Lipestad se plašio da će je izgubiti, u isto vrijeme kada je njegova supruga bila trudna sa još jednim djetetom.
"Dugo vremena bilo me je sramota što sam dobio još jedno dijete kada je toliko roditelja ostalo bez svoje djece".
Rebeka se oporavila, ali je i dalje slabog zdravlja, a briga o njoj bila je za Lipestada, kako kaže, izvor smirenosti.
"Navikli smo da proživljavamo krize, navikli smo da ih savladavamo i iskoristimo od života ono najbolje“, rekao je.
Bonus video:
