To što je prije 30 godina bila senzacija i izazivalo žustre diskusije danas je rutina. Samo u Njemačkoj se svake godine u prosjeku vantjelesno oplodi 70.000 ženskih ćelija.
Spas za parove koji drugačije ne mogu dobiti djecu.
Oliver je prva beba iz epruvete u Njemačkoj, dječak je došao na svijet prije 30 godina, carskim rezom, u Univerzitetskoj klinici u Erlangenu, a bio je težak 4.150 grama.
Bio je to senzacionalan događaj koji je izazvao žestoke reakcije u stanovništvu i među stručnjacima, i rasplamsao diskusiju između zagovornika i protivnika vantjelesne oplodnje.
Za jedne je to bila revolucionarna metoda, za njih su djeca začeta na taj način bila dobrodošla, dok su drugi smatrali da je skandalozno stvarati ljudski život u epruveti.
I u stručnim krugovima je profesor Zigfrid Trotno, „otac“ prve bebe iz epruvete, svojim istraživanjem i rezultatima nailazio na snažan otpor.
Sve je odavno rutina
Danas je oplodnja „in vitro“odavno rutina. U više od 120 centara u Njemačkoj, parovima koji ne mogu da imaju djece pruža se pomoć, a time u većini slučajeva omogućava i toliko željeno roditeljstvo.
Kvota uspjeha iznosi 30 do 40 odsto, što znači da kod više od 40.000 pokušaja vantjelesnog oplođenja godišnje, 10.000 pacijentkinja zatrudni.
Kvota uspjeha iznosi 30 do 40 odsto
Na početku je dobijanje jajne ćelije bilo moguće samo laparoskopijom, hirurškim zahvatom. Tako je nastala i prva njemačka beba iz epruvete.
Samo dvije godine kasnije, pronađen je novi postupak. „Jednostavnim pristupom, kroz vaginu, uzimane su jajne ćelije“, kaže profesor Tomas Katcorke u razgovoru za DW.
On je direktor Centra za reproduktivnu medicinu u Esenu. „Ovaj jednostavni način uzimanja jajne ćelije doveo je do pobjede reproduktivne medicine“, kaže Katcorke. U svijetu je do sada rođeno oko četiri miliona beba iz epruvete.
Šta se od onda desilo
Još uvijek se jajna ćelija uzima iz tijela žene, uz pomoć mikropipete i spermatozoidima vantjelesno oplođava.
„Metoda se nije promijenila“, kaže profesor Ralf Ditrih sa Univerzitetske klinike u Erlangenu. Ali, u međuvremenu je moguće i liječenje ograničenog steriliteta kod muškarca.
Ako je broj spermatozoida premali da bi se obavila klasična vantelesna oplodnja, moguće je upotrebiti i samo jedan jedini spermatozoid.
„Ako je poznata naslijedna bolest, može se obaviti dodatna terapija, a to je takozvana preimplantaciona dijagnostika“, kaže Ralf Ditrih.
Od promjene zakona u julu 2011. ona je u određenim slučajevima dozvoljena i u Nemačkoj. Kod rutinske vantjelesne oplodnje ne ispituje se da li je embrion nosilac naslijedne bolesti.
Pomoć pacijentima bolesnim od raka
Od moderne reproduktivne medicine imaju koristi i mnogi pacijenti oboljeli od raka.
Često se dešavalo da poslije uspješnog liječenja od raka nisu bili sposobni da imaju djecu.
Naime, dešava se da ovi lekovi trajno oštete jajnike. Danas se tkivo iz ženskih jajnika, može uzeti i zamrznuti.
Često se dešavalo da poslije uspješnog liječenja od raka nisu bili sposobni da imaju djecu
„Potom se ženi izliječenoj od raka može ponovo ubaciti komadić ovarijalnog tkiva“, kaže Ditrih.
„Iz toga se razvijaju normalne jajne ćelije i žena može da zatrudni na prirodan način".
U Erlangenu je zamrznuto tkivo oko 250 žena. U sedam slučajeva je izvršen ovaj transfer.
Jedna pacijentkinja je zatrudnjela, a njena beba je rođena u Drezdenu. I majka i dijete su zdravi.
Bonus video:
