Gradonačelnik Berlina Klaus Voverjat je prije deset godina pokušao da privuče kreativce u grad izjavom „Berlin ist arm, aber sexy“ (Berlin je siromašan, ali seksi).
Izgleda da je „upalilo“. Izuzetno niske cijene kirije u poređenju sa ostalim evropskim prijestonicama (jednosoban stan nedaleko od Aleksaderplaca u centru može se naći za 450 eura mjesečno) – privukle su kreativne ljude iz cijelog svijeta i pretvorile Berlin u veliki centar za umjetnike, pisce, muzičare i, sve više, preduzetnike u oblasti tehnologije i Interneta.
Grad je već stvorio neke globalno priznate tehnološke startapove (startup - novoosnovana firma), uključujući SoundCloud, platformu za razmjenu muzike i Wooga, kompaniju za igrice.
„Berlin je privukao pažnju javnosti kao startap centar,“ kaže Voverajt za „Gardijan“. „Želimo da iskoristimo taj zamah i unaprijedimo ekonomiju Berlina. Potpuno ćemo se posvetiti tome da postanemo vodeći evropski startap centar.“
Grad već ima 2.500 tehnoloških startapova i privukao je stotine miliona eura investicija nekih od najvećih svjetskih venčr (venture) kapital fondova, koji ulažu u firme u nastajanju.
„Berlin je privukao pažnju javnosti kao startap centar,“ kaže Voverajt za „Gardijan“. „Želimo da iskoristimo taj zamah i unaprijedimo ekonomiju Berlina. Potpuno ćemo se posvetiti tome da postanemo vodeći evropski startap centar"
Osnivač Majkrosofta Bil Gejts je uložio 35 miliona dolara u ResearchGate, globalnu mrežu za naučnike, sa sjedištem u Berlinu. Među ostalim velikim investicijama su čuveni fond Sequoia Capital iz Silikonske doline, koji je ubrizgao 19 miliona dolara u 6Wunderkinder, koji je razvio aplikaciju u kojoj se bilježe stvari koje treba uraditi. Kao dio investicije, velški partner Sekvoje, ser Majkl Moric, pridružiće se bordu kompanije stare tri godine, koja već ima šest miliona korisnika. Njujorški fond Union Square Ventures je uložio sedam miliona dolara u Football App, aplikaciju za smart telefone koja nudi vijesti iz fudbala i informacije koje preuzima više od 12 miliona ljudi.
Gejtsov nasljednik u Majkrosoftu, Stiv Balmer, otvorio je „akcelerator“ za startapove u jednoj velikoj zgradi na Unter den Lindenu, najpoznatijem berlinskom bulevaru. To je još jedna na dugačkoj listi velikih kompanija, uključujući Dojče Telekom, Dojče Post, farmaceutsku Bajer, medijsku Aksel Špringer, lanac supermarketa Reve i Koka-kolu.
Balmer kaže da je izabrao Berlin – uz Bangalor, Pariz, Peking, Tel Aviv i London – zato što je impresioniran pojavom „zadivljujućih ekosistema“ i „nevjerovatnih startapova“ u gradu.
Glavni menadžer Majkrosofta za Njemačku Kristijan Ilek kaže da je Berlin „metropola za kreativnost“.
„Berlin je postao žarište u Evropi, zajedno sa Londonom, za osnivanje IT kompanije i startapa”.
„Ni u jednom drugom gradu ne postoji tako snažan duh inovacija. Ako uspijemo da ideje startapa pretvorimo u uspješne poslovne modele, Berlin će postati evropska Silikonska dolina“, predviđa Ilek.
Aleksander Jung, jedan od osnivača i izvršni direktor SoundClouda – u koji je investirao A-Grade fond holivudskog glumca Eštona Kučera a pominje se i da je fond rizičnog kapitala Kleiner Perkins Caufield & Byers uložio 50 miliona dolara – odlučio je da se iz rodne Švedske preseli u Berlin zbog međunarodno priznate klabing scene u tom gradu i zato što je puno jeftinije nego da pređe u London ili ostane u Stokholmu.
„Atmosfera i kultura u Berlinu su veoma jedinstvene. S obzirom na to da su troškovi života još niski, ljudi mogu priuštiti da rade samo nekoliko sati nedjeljno a da u slobodno vrijeme rade što žele“, rekao je Jung.
Atmosfera i kultura u Berlinu su veoma jedinstvene
Zbog jedinstvene i razorne istorije Drugog svjetskog rata, Berlin nije stereotipno lijep poput klasičnih metropola – Pariza, Rima ili Njujorka – čija blještavost odmah upada u oči. Njegova „nenamjerna ljepota“ leži ispod površine.
„Neki ljudi su ovdje kao profesionalni posjetioci klubova. Zato oni iz kreativnog, medijskog i svijeta Interneta imaju puno više razumijevanja i tolerancije kad neko dođe na sastanak malo kasnije i mamuran. Ipak, ako želite da osnujete kompaniju, morate naporno raditi, što znači da je potrebna jaka disciplina da ne dođete u iskušenje da prečesto uživate u noćnom životu Berlina“, rekao je Jung za britanski list.
Porast kirije u Silikonskom kružnom toku u Londonu odbija mnoge startapove. Prema agenciji za nekretnine Savills, startapovi su oblast oko kružnog toka Old street pretvorili u tako „zabavnu, fanki i trendi“ da mnogi binismeni požele da tu pripadaju. Zato kirija skače do 40 funti po kvadratnoj stopi (0,0999 kvadratnih metara), a jedno mjesto u zajedničkoj kancelariji do 400 funti mjesečno. Poređenja radi, zakup poslovnog prostora u Berlinu se kreće od samo četiri eura po kvadratnoj stopi u popularnom distriktu Nojkeln do 20 eura u Miteu, u samom centru.
„Neki ljudi su ovdje kao profesionalni posjetioci klubova. Zato oni iz kreativnog, medijskog i svijeta Interneta imaju puno više razumijevanja i tolerancije kad neko dođe na sastanak malo kasnije i mamuran. Ipak, ako želite da osnujete kompaniju, morate naporno raditi, što znači da je potrebna jaka disciplina da ne dođete u iskušenje da prečesto uživate u noćnom životu Berlina“
Osim niskih troškova, mnoge startapove i investitore privlači i internacionalni duh Berlina i rasprostranjena upotreba engleskog jezika.
Jens Bergman, osnivač platforme Wooga i mentor desetina drugih startapova, kaže da je zvanični jezik svih takvih firmi u gradu engleski, čak i u nekoliko onih gdje je svim zaposlenim njemački maternji.
„Morate imati sve na engleskom, to je jedini jezik koji ovdje koristimo“, rekao je reporteru „Gardijana“ u kancelariji blizu Aleksanderplaca. „Možemo zaposliti bilo koga i iz bilo kog dijela svijeta zato što je engleski zvanični jezik. Širom svijeta ima talentovanih mladih ljudi koji ne mogu da nađu posao. Ako dođu ovdje, mogu se zaposliti.“
Dodaje da preko Skajpa obavljaju intervjue sa kandidatima, koji dolaze sljedeći dan.
Kantina kompanije je kao Ujedinjene nacije zato što zapošljava ljude iz pedesetak država, našalio se Bergman.
Priliv mladih, dobro plaćenih ljudi koji ne govore njemački, ne pozdravljaju svi, uglavnom zbog povećanja kirije za lokalno stanovništvo.
Monika Herman, gradonačelnica Fridrihshajn-Krojcberga, jedne od oblasti koju iseljenici najviše vole, optužuje posjetioce koji se duže zadržavaju da tretiraju grad kao „filmski set“.
„Od njih očekujem da učestvuju. Ovo nije samo 'kul' mjesto za život i nije samo mjesto za zabavu. Privlačnost ovog distrikta je povezana sa činjenicom da ovdje želimo da živimo zajedno“, kazala je za časopis „Ex-Berliner“ na engleskom jeziku. „To ima veze sa činjenicom da se uveče sastajete u svom pabu bez obzira na to kojim jezikom govorite. Postoji opasnost da će ovo polako nestajati jer neki ljudi samo žele da investiraju u neku 'kul' oblast, za koju ih zapravo nije briga.“
NOSTALGIČNI Berlinci žele da im se vrati nekadašnji grad
Stanovnici istočnog i zapadnog Berlina su 1989. vikali „Die Mauer muss weg!“ a kada je Berlinski zid pao, ponovno ujedinjenje je stvorilo drugačiju podjelu, više ne između istoka i zapada, nego između bogatih i siromašnih, turista/iseljenika i nostalgičnog Berlinca, njemačkog poreskog obveznika i azilanta, proizvodeći na kraju potpuno novu vrstu averzije prema strancima.
U predgrađima Nojkeln i Krojcberg, desetine „šminkerskih“ kafića u kojima se prodaje kafa sa sojinim mlijekom, gazirano piće „Club Mate“ i pecivo sa avokadom, napadnuti su ciglama, flašama, jajima i sprejom posljednjih nekoliko mjeseci. „F*ck off tourists“, „F*cking artists“ ili „Go home!“ je ispisano na ulaznim vratima
U predgrađima Nojkeln i Krojcberg, desetine „šminkerskih“ kafića u kojima se prodaje kafa sa sojinim mlijekom, gazirano piće „Club Mate“ i pecivo sa avokadom, napadnuti su ciglama, flašama, jajima i sprejom posljednjih nekoliko mjeseci. „F*ck off tourists“, „F*cking artists“ ili „Go home!“ je ispisano na ulaznim vratima, a na zidu pored polomljenog prozora ispisan je grafit „Sada će turisti morati da se smrzavaju.“
Uoči prošlogodišnjeg protesta protiv rušenja ostatka Berlinskog zida radi gradnje luksuznih apartmana, 500 ljudi se okupilo da spriječi izbacivanje porodice koja nije mogla da plaća povišenu kiriju. Zapaljeno je 15 automobila i povrijeđeno desetak policajaca. Borci protiv hipstera su sve aktivniji a negativna reakcija postaje sve ozbiljnija i nasilnija. Osnivač sajta The Hipstery Adam Flečer kaže da su hipsteri laka meta za predrasude.
„Hipsteri su vrlo interesantna podgrupa. S obzirom na to da niko ne zna šta je zapravo hipster, a paradoksalno svi znaju da su oni loši, hipster se uklapa u sve moguće vrste predrasuda. Nije prihvatljivo imati predrasude prema strancima, ali jeste prema hipsterima“, rekao je za Dojče vele. Flečer objašnjava da su ljudima potrebna takva žrtvena jagnjad na koju mogu projektovati sopstvene probleme, ali da je to opasno kad se proširi na mejnstrim. Sajt Yelp je čak pokrenuo aplikaciju toplotne mape koja otkriva mjesta preplavljena hipsterima.
„Hipsteri su vrlo interesantna podgrupa. S obzirom na to da niko ne zna šta je zapravo hipster, a paradoksalno svi znaju da su oni loši, hipster se uklapa u sve moguće vrste predrasuda. Nije prihvatljivo imati predrasude prema strancima, ali jeste prema hipsterima“
Potrebno je puno više vremena da se postane pravi „Berlinac“, što nameće pitanje ko zapravo pripada Berlinu? Da li mora da bude rođen u tom gradu, ili se doselio iz Minhena i Štutgarta tokom „zlatnog doba“ 1990-ih? Ili je migrirao iz Turske 1980-ih? Ili zapravo nema toliko veze sa kulturnim nasljeđem i vremenom dolaska koliko sa time ko najviše doprinosi gradu? Ako je u pitanju ovo posljednje, onda su to svakako takozvani hipsteri, koji svojim otvorenim umom, raznovrsnim porijeklom i novim idejama dopunjuju melting pot i doprinose njegovom ključanju, piše „Hafington post“.
Janek kaže da lokalni pankeri iz Krojcberga, čija ideologija se nekad zasnivala na mržnji prema nacistima i desničarskom razmišljanju, preusmjeravaju energiju na optuživanje turista da ih tjeraju iz kvartova koje vole. „Oni ponekad mogu biti opasni. Ti ljudi tvrde da su ljevičari ali je njihovo nasilno ponašanje potencijalno rasističko“, smatra Janek. Iako ekstremno ljevičarski Berlinci ponekad djeluju krajnje netolerantno prema turistima koje smatraju „bogatim klincima“, oni znaju da budu i te kako saosjećajni prema ljudima u nevolji.
„Hafington post“ podsjeća na događaj iz avgusta 2013, kada se pročulo da će 200 azilanata iz Avganistana, Sirije i Srbije biti prebačeno u novo sklonište u distriktu Marzan-Helersdorf, bivše DDR i kada je 30 desničarskih ekstremista protestovalo a jedan je uhapšen zbog nacističkog pozdrava. Na kraju se pojavilo 600 ljevičara da izrazi protivljenje takvim predrasudama. „Berlin je grad koji je otvoren prema svijetu i zato ne smijemo dati nimalo prostora ksenofobiji“, kaže gradonačelnik Voverajt. Čak je i njemački pisac Žan Pol rekao: „Berlin je prije dio svijeta nego grad.“
Galerija
Bonus video:
