Hakerski napad britanske obavještajne službe GCHQ na belgijsku telekomunikacionu kompaniju Belgakom naljutio je političare u zemlji. U Belgiji su smještene glavne institucije Evropske unije, kao i NATO, a premijer Elio di Rupo razmatra diplomatsku odmazdu.
Njemački list „Špigl“ je objavio da je britanska obavještajna agencija, Vladina komanda za komunikacije (GCHQ), izvela sajber napade na Belgakom, koji je dijelom u vlasništvu države, što je izazvalo talas negodovanja u zemlji.
„Pažljivo ćemo proučiti informaciju koju je objavio 'Špigl'“, rekao je Di Rupo, dodavši da će njegova vlada, ako pretpostavka bude potvrđena, preduzeti odgovarajuću akciju.
Dodao je da je Belgija popularna meta zato što su u njoj smještene mnoge najvažnije institucije EU, univerziteti i korporacije, kao i NATO. Njegova vlada će, kazao je, povećati finansiranje bezbjednosti na Internetu i primijeniti novu sajber strategiju.
„Top secret“ prezentacija GCHQ iz arhive zviždača Edvarda Snoudena ukazuje da je cilj projekta, nazvanog „Operation Socialist“ bio da omogući „bolje iskorištavanje Belgakoma“ i poboljšanje razumijevanja infrastrukture tog provajdera. Na prezentaciji nije naveden datum ali drugi dokument ukazuje da je pristup bio moguć makar od 2010.
Šef parlamentarnog tijela za nadzor britanskih obavještajnih službi, Malkolm Rifkind, stao je u odbranu njihovih špijunskih tehnika, ali je priznao da je Edvard Snouden potegao „realna pitanja“ o zaštiti privatnosti u 21. vijeku
„Virus je eliminisan“, rekao je portparol Belgakoma, a istragu sprovode vladini organi.
Belgija je sumnje prvobitno usmjerila na američku špijunsku agenciju NSA. Međutim, prema sadržaju prezentacije, te sumnje ne mogu biti potvrđene. Ona, međutim, ukazuje da su Britanci upotrijebili špijunsku tehnologiju čiji je tvorac NSA. Slajdovi GCHQ ukazuju da je napad usmjeren na nekoliko zaposlenih u Belgakomu, u čije kompjutere je postavljen špijunski softver, čija se tehnologija za napade u slajdovima pominje kao „Quantum Insert“ (QI).
Šef parlamentarnog tijela odgovornog za nadzor britanskih obavještajnih službi stao je u odbranu njihovih špijunskih tehnika, ali je priznao da je Snouden potegao „realna pitanja“ o zaštiti privatnosti u 21. vijeku.
Ser Malkolm Rifkind je rekao da Britanija ima „efektni i opsežni sistem nezavisnog nadzora“ nad tri službe – GCHQ, MI5 i MI6.
Takođe je ustvrdio da su ljudi „svjesni da britanske obavještajne agencije nemaju ni vremena ni najmanjeneg interesovanja za mejlove ili telefonske razgovore više od 99 odsto stanovništva“.
Međutim, priznao je da bi zakone o agencijama možda trebalo osvježiti nakon otkrića o programima prikupljanja informacija koje koriste GCHQ i američka Nacionalna bezbjednosna agencija.
„Iz afere Snouden u Britaniji, i drugdje, proizilaze realna pitanja,“ rekao je Rifkind, koji predsjedava parlamentanim odborom za obavještajna i bezbjednosna pitanja (ISC).
Bonus video:
