Darknet-centar u bivšem bunkeru Bundesvera - Vijesti.me
preko računara prodavani droga, oružje i stranice sa dječjom pornografijom

Darknet-centar u bivšem bunkeru Bundesvera

Preko tih servera kriminalci iz čitavog svijeta na skrivenim internet-stranicama prodavali su sve što je zabranjeno: drogu, oružje, falsifikovani novac ili dečiju pornografiju. Radi se o poslovima ogromnih razmjera

Lokacija "Darknet" centra
Lokacija "Darknet" centra (Foto: DW)

Njemačka policija pronašla je u jednom bunkeru  Bundesvera serverski centar Darkneta. Preko tih računara prodavani su  droga i oružje, a tu su se nalazile i stranice s dječijom pornografijom.

Kada su pripadnici njemačke specijalne policije GSG uspjeli da  savladaju elektronske sisteme bezbjednosti i da otvore blindirana metalna  vrata bunkera na brdu iznad gradića Traben-Trarbaha na zapadu Njemačke, u  unutrašnjosti ih je čekalo pravo iznenađenje: na jednom nadzemnom i  četiri podzemna sprata nekadašnjeg bunkera njemačke vojske Bundesvera  nalazilo se oko 2.000 međusobno povezanih računara. Radi se o najvećem  serverskom sjedištu Darkneta do sada otkrivenom u Njemačkoj.

Preko  tih servera kriminalci iz čitavog svijeta na skrivenim  internet-stranicama prodavali su sve što je zabranjeno: drogu, oružje,  falsifikovani novac ili dečiju pornografiju. Radi se o poslovima ogromnih razmjera.

Vojno obezbjeđenje

U  akciji njemačke policije, u kojoj je učestvovalo oko 650 policajaca,  uhapšeno je sedmoro od 13 optuženih, a pretresi stanova izvršeni su i u  okolnim zemljama, Luksemburgu i Holandiji, ali i u Poljskoj. Istraga  koja je sada uspešno okončana započeta je još prije pet godina, a, kako  navodi policija, veliki izazov bilo je uopšte ući u bunker, koji je  „obezbijeđen u skladu s najvišim vojnim standardima“.

Radi se o  terenu površine 13.000 kvadratnih metara koji je bio okružen žicom i  zemljanim nasipima, obezbijeđen video-kamerama, a unutar žice su bili psi  čuvari. Uz to, ulazna vrata bunkera, koji nije iz Hitlerovog vremena,  već ga je za svoje potrebe izgradila njemačka vojska, bila su osigurana  digitalnom bravom.

Paralelni svijet dilera drogom

Preko  servera u „Sajberbunkeru“ obavljani su poslovi donedavno druge najveće  Darknet-platforme za prodaju droge, „Wall Street Market“. Nju je njemačka  policija provalila i blokirala početkom maja. Samo putem nje obavljeno  je više od 250.000 transakcija i ostvaren promet od 41 milion eura.

Osim toga, među korisnicima su bili i ilegalni portali kao što su  „Cannabis Road“, preko kojeg je 87 dilera iz čitavog svijeta nudilo drogu,  ili slične platforme poput „Fraudstersa“, takođe za preprodaju droga,  ili platformi za dilovanje sintetičkih droga poput „orangechemicalsa“,  „acechemstorea“ i „lifestylepharme“.

Darknet
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

Sa servera sakrivenih u  podzemlju mjestašca Traban-Trarbaha, smještenom u idiličnom izletničkom  kraju uz rijeku Mozel, bio je 2016. pokrenut i napad hakera na 1,25  miliona rutera Dojče telekoma. Oni su tada gotovo blokirali rad tog  njemačkog i svjetskog telekomunikacionog giganta i pokušali da se domognu  podataka i šifara njegovih korisnika – što su na kraju stručnjaci za  računarsku bezbijednost ipak uspjeli da spriječe. Tada se u Njemačkoj nagađalo  da iza napada stoje ruski hakeri, pa je čak i kancelarka Angela Merkel  dala izjavu koja upućuje u tom pravcu. Sada je njemačka policija objavila  da je napad vršen preko računara u bunkeru.

Darknet – anonimni internet

Za  razliku od interneta, u kojem je mnogo toga centralno organizovano i na  neki način transparentno, Darknet funkcioniše bez centralnog sistema –  tu je svaki računar istovremeno i server, koji međutim čuva samo mali  dio informacija – i to još u kodiranom obliku. Uz to, je anoniman je i  prenos podataka između pojedinih računara u Darknetu, a pronađen je i  način da se tzv. meta-podaci učine neupotrebljivima za posmatrače sa  strane.

Dok se na regularnom internetu, već iz podataka o tome ko  je s kim i koliko komunicirao, koje su količine podataka razmjenjivane i  kada, odnosno iz identifikacionih adresa pojedinih računara može  saznati mnogo i o samom sadržaju, na Darknetu se podaci šalju uvek na  tri računara u mreži koja su slučajno izabrana. To znači da svaki  podatak na taj način dobija tri puta novu adresu pošiljaoca – pa je na  kraju nemoguće utvrditi odakle je izvorna informacija u stvari potekla.

Šta je kažnjivo?

Jedan od problema njemačkih  istražnih organa bio je i pravni aspekt čitave akcije, odnosno pitanje:  Šta je uopšte u djelatnosti tog serverskog centra nezakonito? Samo po  sebi, osnivanje i pogon serverskog centra nije protivzakonito, čak i  kada se preko tih servera obavljaju ilegalne radnje, objašnjava Jirgen  Brauer iz Glavnog državnog tužilaštva u Koblencu. Na kraju krajeva,  vlasnici servera samo su vlasnici računara, a ko šta s njima radi – to  ne mora da bude njihova briga. Zbog toga je za pokretanje postupka  neophodno bilo dokazati da vlasnici servera znaju čime se njihove  mušterije bave i da to čak i podstiču.

Za sada nije poznato  koliko dugo će trajati istraga. U bunkeru su, uz računare, pronađeni i  brojni nosači podataka, mobilni telefoni i, kako navodi policija, „veća  količina gotovine“.

Kako kupiti vojni bunker u Njemačkoj?

Glavni  akter ove krimi-priče je Holanđanin, za sada poznat samo pod imenom  Herman-Johan. On je, kako piše njemački nedjeljnik „Špigel“, 2012. došao u  Traben-Trarbah i na jednoj sednici gradskog vijeća koja je bila zatvorena  za javnost predstavio svoju ponudu za kupovinu vojnog bunkera na  brežuljku iznad grada.

Tu se ne radi o nekom bunkeru iz  Hitlerovih vremena, već o zdanju koje je u vreme Hladnog rata izgrađeno  za potrebe Službe za geoinformacije, neke vrste meteorološke službe  njemačke vojske Bundesver. Godine 2007. Ministarstvo odbrane je odlučilo  da tu službu premesti na drugo mesto, a da bunker što pre prodati, s  obzirom na to da je i samo njegovo održavanje skupo. Ventilacioni sistem  mora stalno da bude u pogonu, isto kao i pumpe koje garantuju da četiri  podzemna nivoa neće biti preplavljena podzemnim vodama. Osim toga, u  zdanju se nalazi i veliko postrojenje za klimu, cisterne s naftom za  pokretanje rezervnih agregata, kao i velike baterije za struju.

Bunker je ponuđen na javnu prodaju, a Ministarstvo obrane odlučilo se  za opciju tzv. „tople prodaje“ – prednost su imali ponuđači koji su  bili spremni da preuzmu i kompletnu informatičko-računarsku  infrastrukturu. Faktički je samo trebalo uključiti računare i čitav  pogon je bio spreman za akciju.

Najbolju ponudu je imao  Herman-Johan, koji je obećao da će u bunker smjestiti računarski centar i  da će otvoriti 50 do 100 novih radnih mesta. Navodno je kompletan  bunkerski kompleks kupio 2013. godine za 350.000 eura. Od radnih mesta  na kraju nije bilo ništa, a kojim se poslovima njegov računarski centar  bavi – to niko nije znao. Znalo se samo da je bunkeru faktički nemoguće  prići.

Taj Holanđanin je već jednom ranije u svojoj domovini imao  sličan serverski centar u jednom bivšem bunkeru NATO, ali je tamo 2002.  izbio požar. Vatrogasci su prilikom intervencije u prostorijama otkrili  ne samo računare, već i laboratoriju za spravljanje droge. Herman-Johan  tada se pravdao da je on taj prostor nekom iznajmio i da nije znao šta  se u njemu događa. Kasnije je ipak prodao čitav taj kompleks. Ovoga puta  situacija bi za njega mogla da bude komplikovanija – Herman-Johan  trenutno se nalazi u njemačkom zatvoru.