Droga, rat klanova: Ultradesnica nadjačala najuticajnijeg belgijskog političara - Vijesti.me
ANTVERPEN, KLJUČNA LUKA ZA ULAZAK KOKAINA U EVROPU

Droga, rat klanova: Ultradesnica nadjačala najuticajnijeg belgijskog političara

„De Vever je rat protiv droge postavio kao centralni dio svoje politike. Prilično sam siguran da se sada žali zbog toga“, kaže Filip De Vinter, lider Flamanskog interesa u Antverpenu

Na meti ultradesnice: Bart de Vever
Na meti ultradesnice: Bart de Vever (Foto: Screenshot/Youtube)

Devedesetšestogodišnji Dolf Gosens uhvaćen je u unakrsnoj vatri narkorata koji je zahvatio glavni belgijski lučki grad. 

Jednom je morao da štapom pomoću kojeg hoda skine Molotovljev koktel sa krova svog automobila.

Njegov auto je prošlog septembra oštećen u eksploziji koja je bila upozorenje jednom od komšija - narkodilera u siromašnom naselju Borgerhaut u Anteverpenu, gdje sa suprugom živi duže od 50 godina, piše portal „Politiko“. 

U incidentu 2016, ručna granata namijenjena susjednoj kući zapalila je njegov „opel korsa“.

„Nije nas lako zastrašiti. Osim pucnjave i granata, naša ulica je relativno mirna posljednjih nekoliko godina,” ispričao je Gosens za „Politiko“.

Dolf Gosens (Novine)
Gosens sa zvaničnicima stranke Flamanski interes(Foto: hln.be)

„Djeca više ne puštaju muziku glasno niti piju. Ali, ako neka granata sljedeći put završi u podrumu, mogla bi izgorjeti cijela kuća.“

U posljednje tri godine u Antverpenu, ključnoj luci za ulazak kokaina na kontinent, bilo je više od 60 nasilničkih djela povezanih sa drogom, a rat klanova je dospio u vrh političke agende, navodi briselski portal.

Problem sa drogom je doveo do toga da ultradesnica politički nadjača najuticajnijeg belgijskog političara Barta de Vevera, gradonačelnika Antverpena.

Antverpen
Pregleda se samo jedan odsto kontejnera: Antverpen(Foto: AP)

De Vever je šef Nove flamanske alijanse (N-VA), najveće stranke ne samo u Flandrije, gdje se govori holandski, nego u cijeloj državi.

Separatista koji želi da Flandrija ima više zakonodavnih ovlašćenja i da se u dalekoj budućnosti čak i odvoji od ostatka zemlje, De Vever se odavno nameće kao snažni desničar koji obećava žestok obračun sa kriminalom, terorističkim mrežama kod kuće i migracijom.

„Politiko“ piše da je ironija u tome što od borbe protiv droge u njegovoj matičnoj bazi profitira ultradesničarska nacionalistička stranka Vlaams Belang (Flamanski interes). 

„De Vever je rat protiv droge postavio kao centralni dio svoje politike. Prilično sam siguran da se sada žali zbog toga“, kaže Filip De Vinter, lider Flamanskog interesa u Antverpenu.

Prošla godina rekordna

„Politiko“ navodi da narkobande sve više biraju Antverpen otkad je pojačana kontrola u Roterdamu. 

Skoro trećina ukupne količine kokaina koji stigne u evropske luke zaplijenjena je u Antverpenu, prema najnovijem izvještaju Europola. Belgijska carina je objavila da je 2019. nova rekordna godina.

Presreli su 61 tonu kokaina, što je deset puta više nego prije pet godina. Eksperti za narkotike kažu da taj porast nije toliko povezan sa povećanom kontrolom koliko sa porastom upotrebe u Evropi.

Teško je osigurati luku Antverpen jer je jedna od najvećih u svijetu i pokriva područje veličine 18.000 fudbalskih terena, piše portal i dodaje da se pregleda samo jedan odsto kontejnera za koje lučke vlasti smatraju da su relevantni u ratu protiv droge, poput onih koji dolaze iz Centralne Amerike. 

Kroz Antverpen takođe prolazi najveća količina voća i ima direktne teretne linije sa zemljama poput Kolumbije i Gvatemale. S obzirom na to da svježi proizvodi moraju brzo da prođu kroz luku, policajcima je teško da provjeravaju previše kontejnera. 

Policija i carinska kontrola procjenjuju da presretnuti kokain predstavlja oko 10 procenata od ukupne količine.

Belgijski ministar finansija Aleksandar de Kro je rekao da je prošla godina bila „izuzetna“ za presrijetanje kokaina“. „Radikalnim izborom tehnoloških inovacija i primjenom vještačke inteligencije, carina može pojačati borbu protiv trgovine drogom u narednih nekoliko godina.“

Iako nije bilo žrtava nasilja, što „Politiko“ ocjenjuje kao začuđujuće, ljudi su bili na meti u nekoliko nedavnih napada, a policija je pronašla „lista za odstrel“ osoba koje su potkazivale policiji.

„Budimo iskreni: samo je pitanje vremena kada će se desiti prva žrtva“, kaže De Vinter. „Tada će cijela ova priča dobiti sasvim drugu dimenziju za De Vevera. Bezbjednost i sigurnost su veoma osjetljivo pitanje za naše zajedničko desničarsko biračko tijelo.“

Devedesetšestogodišnji Gosens je razočaran De Veverom i podržava Flamanski interes. 

„Nekada smo mogli putovati, a da nam vrata ostanu otključana,“ rekao je Gosens. 

„Sada bukvalno pucaju jedni na druge u našoj ulici. Znam da je te probleme teško riješiti, ali Flamanski interes makar pokušava nešto da promijeni.“

Kako ističe „Politiko“, ovakvo gledište povodom rata bandi predstavlja brigu za De Vevera i N-VA. 

Na izborima u Belgiji prošle godine, njegova stranka je i dalje bila najveća u Flandriji, sa 24,7 odsto flamanskih glasova, ali je podrška Flamanskom interesu skočila sa 10 na 18 odsto, i ta stranka je dospjela na drugo mjesto.

Kandidujući se za ponovni izbor 2018, De Vever je najavio novi, sveobuhvatni plan za borbu protiv problema sa drogom. 

Osnovao je radnu grupu koja će okupiti lokalnu i saveznu policiju. 

Ovaj „Kali tim“ dobio je ime po hinduističkoj boginji, ali je takođe aluzija na kolumbijski grad Kali, koji je nekada bio poznat po istoimenom kartelu. Procjena tog plana sa spiskom preporuka očekuje se krajem ovog meseca.

„U Belgiji je prvi put testiran takav multiagencijski pristup, rekao je Veverov portparol Johan Vermant. „Želimo da vidimo šta može biti odobreno.“

Vermant se ne slaže sa tim da je ovaj novi pristup bez uspjeha.

„Grad Antverpen od 2013. godine pojačava napore na nivou lokalne policije da stvori bezbjedniji grad. To možete učiniti samo ako ste strogi prema kriminalu. Na primjer, godišnje uhapsimo više od hiljadu dilera. Borba protiv organizovanog kriminala, sa druge strane, nije naša odgovornost (to je posao savezne vlade), ali, naravno da predstavlja brigu. Želimo da garantujemo bezbjednost i dobrobit naših građana. Najgori scenario je da bande pređu sa zastrašivanja na djela agresije koja imaju smrtni ishod.“

Dalekosežne posljedice

„Politiko“ piše da posljedice ovog rata protiv droge idu puno dalje od Antverpena.

Flamanski interes na nacionalnom nivou napada De Vevera zato što ne poštuje njihov porast podrške na nacionalnim izborima. De Vever je osnovao regionalnu vladu sa demohrišćanima i liberalima umjesto sa Flamanskim interesom.

Stopa kriminala u Antverpenu je u stabilnom padu. Otkako je De Vever došao na vlast 2012. godine, broj krivičnih djela je opao za trećinu, posebno oružane pljačke, piše „Politiko“. 

„Spektakularna“ priroda nekih napada je, međutim, zasjenila uspjehe ovog političara, dodaje se u članku. A pošto je na vlasti duže od sedam godina, gradonačelnika će očigledno pozivati na odgovornost. Osim toga, njegova stranka je do kraja 2018. bila odgovorna i za saveznu policiju i carinu.

Imidž Antverpena kao grada u kojem dominiraju narkobande uklapa se u retoriku Flamanskog interesa protiv imigranata. To je posebno slučaj otkad su marokanske organizovane kriminalne grupe (ili Mokro mafija na holandskom) postale više uključene u trgovinu i distribuciju kokaina širom Evrope, prema podacima Europola.

De Vevera ne napada samo Vlaams Belang. Stranka Zelenih ga takođe optužuje da se „skrivao“ kad god bi građani zatražili dodatne mjere bezbjednosti. „Jedva da je zakoračio u ove četvrti“, kaže Vouter Van Besien, vođa Zelenih u Antverpenu.

„Njegov novi plan je bezuspješan i čak je kulminirao u rat unutar policije. Kada ga ispitujemo u gradskom vijeću, on samo upire prstom u pravosuđe i saveznu policiju. To je sramno.“
Uprkos napadima, Flamanski interes želi da se udruži sa De Veverom - kako na lokalnom nivou kako bi se zaustavio rat protiv droge, tako i na nacionalnom. Flamanska ultradesnica je bacila oko na vlast 2024. godine - ili ranije, ako ishod aktuelnih pregovora vlade budu novi izbori.

„Politiko“ navodi da nije slučajno što su lidera italijanske ultradesnice Matea Salvinija u decembru u Antverpenu dočekali zvaničnici Flamanskog interesa. Salvini, koji je tretiran kao politička rok zvijezda, čestitao je lideru stranke Tomu van Grikenu na uspjehu.

Mateo Salvini
"Flamanski interes će doći na vlast": Salvini(Foto: AP)

Stvaranje desničarskog fronta

„Ako ne danas, biće sjutra, ali Flamanski interes će doći na vlast u Flandriji i Liga u Italiji. Tome, pripremi se,“ rekao je Salvini. 

Takva saradnja je, ocjenjuje „Politiko“, malo vjerovatna. U okviru N-VA se raspravljalo o tome da li bi ili ne trebalo da vladaju sa Flamanskim interesom na flamanskom nivou. 

De Vever je odustao. On se u prošlosti hvalio tim kako uspjeh njegove stranke drži Flamanski interes na niskom nivou podrške. To više nije slučaj i Flamanski interes je ostvario izuzetan učinak na izborima 2019, a nedavna anketa je pokazala da mu je podrška porasla sa 18,2 na 27,3 odsto i da je postao stranka sa najvećom podrškom u Flandriji.

De Vinter je rekao da postoje dva načina za stvaranje desničarskog fronta u Flandriji. Jedan je da se rukujete, budite fini i pustite da se topi led na vrhu. „Drugi je da se N-VA tako oslabi da moraju shvatiti da im je jedini izlaz saradnja s nama.“

„Politiko“ ističe da se napadi na lidera zbog haotičnog rata protiv droge uklapaju u ovu drugu strategiju.

Što se tiče Gosensa i njegova supruge, što je mnogo, mnogo je. Njih dvoje razmišljaju da se presele. Njihovi unuci, sva trojica policajci, izbjegavaju da ih posjećuju iz straha da će ih prepoznati komšije koje su ranije hapsili.

„Ali, kako se seliti u našim blaženim godinama?“ pita se Gosens.


Vidi sve komentare