ECB će ubrizgati bilion za privredu eurozone

Ovakva odluka EBC-a, izazvala je pad vrijednosti eura u odnosu na dolar, pa je euro juče iznosio 1,14108 dolara, a vrijednost evropskih akcija je dostigla najviši nivo u posljednjih sedam godina
71 pregleda 0 komentar(a)
Mario Dragi, Foto: Reuters
Mario Dragi, Foto: Reuters
Ažurirano: 23.01.2015. 07:22h

Evropska centralna banka (ECB) juče je, u okviru onoga što su mnogi nazvali istorijskom odlukom, saopštila da će ubrizgati najmanje 1,1 bilion eura u posustalu ekonomiju eurozone.

ECB će mjesečno kupovati obveznice u vrijednosti od 60 milijardi eura do kraja septembra 2016, a moguće i duže, u okviru mjere koja je poznata kao kvantitativno popuštanje.

ECB je takođe saopštila da će kamatne stope u eurozoni ostati na rekordno niskom nivou od 0,05 odsto koliko iznose od septembra 2014. godine. Predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi je kazao da će program početi u martu, a cilj je podsticanje potrošnje u posustaloj ekonomiji eurozone.

Cilj lansiranja ovog programa je, prema ocjenama britanske agencije Rojters, pokretanje usporenog privrednog rasta eurozone, u kojoj se inflacija u decembru pretvorila u stagnativnu deflaciju, donijela pad cijena i skliznula u negativnu zonu (minus 0,2 odsto), što je znatno ispod zacrtanog cilja ECB od nešto manje od dva odsto.

Dragi je kazao da će program biti sprovođen „dok ne dođe do održivog prilagođavanja na putu inflacije“.

Ovakva odluka EBC-a, izazvala je pad vrijednosti eura u odnosu na dolar, pa je euro juče iznosio 1,14108 dolara, a vrijednost evropskih akcija je dostigla najviši nivo u posljednjih sedam godina.

Smanjenje troškova pozajmljivanja trebalo bi da ohrabri banke da izdaju kredite, a firme u eurozoni i potrošače da više troše.

ECB se za strategiju kvantitativnog popuštanja odlučila slijedeći američku Upravu za federalne rezerve (FED), kao i Banku Engleske i Banku Japana. FED je kupovinom obveznica između 2008. i 2014. omogućio snažan oporavak američke privrede.

ECB je ovu odluku donijela uprkos protivljenju njemačke Bundesbanke i bojazni Berlina da bi to moglo omogućiti rasipničkim zemljama da uspore sa ekonomskim reformama.

Prije izjave Dragija, njemačka kancelarka Angela Merkel je poručila da bilo koja akcija ECB ne bi trebalo da umanji pritisak na evropske političare i da ih udalji od sprovođenja reformi u njihovim zemljama.

Dragi je kazao da je Upravni odbor ECB bio jednoglasan u stavu da štampanje novca ima zakonskog smisla. “Velika većina je bila za to da odmah počnemo sa sprovođenjem programa - toliko velika da nam nije bilo potrebno glasanje“.

Tenzije su rasle dok je sastanak ECB bio u toku a francuski ministar finansija Mišel Sapen je kritikovao Berlin. „Njemci su nas učili da poštujemo nezavisnost Evropske centralne banke“, kazao je on za radio Frans info. „Moraju to i sami da zapamte“.

Jedan izvor iz ECB kazao je za Rojters da se pet zvaničnika protivilo novom planu: šefovi centralnih banaka u Njemačkoj, Holandiji, Austriji i Estoniji kao i članica izvršnog odbora Njemica, Sabin Lautenšlagen.

Balkanizacija monetarne politike

Ekonomisti primjećuju da je Dragi kazao da će samo dvadeset odsto kupovine biti odgovornost Evropske centralne banke. Što znači da će većina mogućih gubitaka, ukoliko vlada eurozone ne bude otplaćivala dug, pasti na nacionalne centralne banke. Kritičari kažu da to dovodi u pitanje jedinstvo eurozone i njen princip solidarnosti, a zemlje koje su već prilično zadužene mogle bi se naći u još većem problemu, navodi Rojters.

„Prebacivati rizike monetarne politike na nacionalne centralne banke je kontraproduktivno“, kazao je bivši zvaničnik ECB Atanasios Orfanides. „To ne ide u prilog jedinstvene monetarne politike. Put prema balkanizaciji monetarne politike ukazuje na to da se ECB priprema za raspad eurozone“.

Bonus video: