EU nema apetit za ozbiljan sukob sa Rusijom

Rompej je tražio da se ruske snage povuku iz Ukrajine, a referendum koji su najavili na Krimu je nazvao nelegalnim
95 pregleda 304 komentar(a)
Ažurirano: 06.03.2014. 21:10h

Evropski savjet na današnjem vanrednom sastanku o situaciji u Ukrajini odlučilo je, u skladu s očekivanjima, podržati već najavljene mjere kao što je suspenzija razgovora s Rusijom o liberalizaciji viznog režima i postizanju novog sporazuma između Rusije i EU (pregovori traju još od 2008.) te prekid priprema za sastanak G8 u Sočiju.

Pored toga, šefovi vlada i država EU odlučili su načelno zaprijetiti Rusiji da će eventualna eskalacija s ruske strane imati ozbiljne posljedice po odnos EU i Rusije. Kako je pojasnio predsjednik Europskog savjeta Herman Van Rompej, ako u sljedećih nekoliko dana Rusija ne pristane na pregovore s Ukrajinom i ako ti razgovori u kratkom roku ne daju rezultate, EU će preduzeti dodatne mjere poput zamrzavanja imovine, zabrane putovanja i otkazivanja samita EU-Rusija.

'Bilo kakvi daljnji koraci Ruske Federacije prema destabilizaciji situacije u Ukrajini vodili bi prema dalekosežnim posljedicama za odnose između EU i njenih država članica s jedne strane, i Ruske Federacije s druge, što će uključivati niz ekonomskih područja', rekao je na konferenciji za medije.

Pored usklađivanja stavova o daljnjim potezima, Evropski savjet je ponovo osudio ruske poteze proteklih nedjelja, pozvavši Rusiju na povlačenje svojih jedinica i omogućavanje dolaska međunarodnih posmatrača.

Isto tako, lideri EU podržali su stav ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka da je odluka krimskih vlasti o održavanju referenduma o pripajanju Rusiji nezakonita. U zajedničkoj izjavi pohvaljeno je umjereno ponašanje ukrajinskih vlasti tijekom krize i ponuđeno posredovanje EU u razgovorima dvaju strana, a najavljeno je i potpisivanje političkih poglavlja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u kratkom roku, u svakom slučaju prije izbora 25. maja.

Sa svoje strane, EU će unilateralno usvojiti mjere kojim će omogućiti Ukrajini koristi od Zone slobodne trgovine s EU, a riječ je o olakšanom izvozu dobara u EU smanjivanjem carina na njih.

Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo ponovio je odlučnost EU da pomogne Ukrajini juče dogovorenim paketom pomoći koji bi trebalo dosegnuti 11 milijardi eura kroz narednih sedam godina.

Iako su navedene prijetnje sankcijama predstavljene u čvrstom tonu, njihov sadržaj je sasvim sigurno daleko od onoga čemu su se Ukrajinci i simpatizeri nove vlade nadali. Velike države članice, pa i one manje, nemaju apetit za ozbiljnije ekonomsko sukobljavanje s Rusijom.

Njemačka iz Rusije uvozi između 35 i 40 posto ruskog plina, neke države članice i puno više, Francuska ima dogovorene isporuke ratnih brodova Rusiji, londonski City u velikoj mjeri zavisi i od ruskog kapitala, a od pet najbogatijih ljudi u Velikoj Britaniji, dvojica su Rusi.

Manje članice, pak, jednako tako ili imaju ili teže razvijenim ekonomskih odnosima s Rusijom, zbog čega mnogi analitičari sumnjaju u mogućnost 'ozbiljnih' sankcija Rusiji.

Jacenjuk ne priznaje odluku

Privremeni ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao je da odluka parlamenta na Krimu o referenduma nije legalna i da nema pravnih temelja.

Jacenjuk je pozvao Rusiju da povuče trupe i "počne prave pregovore da bi se došlo do rješenja".

"Ovo je nelegitimna odluka i ovaj takozvani referendum nema pravne osnove. Zbog toga pozivamo rusku vladu da ne podrži separatiste u Ukrajini. Krim je bio, jeste i biće integralni dio Ukrajine", kazao je Jacenjuk novinarima u Briselu, navodi BBC.

Jedan američki zvaničnik je u Vašingtonu rekao da "SAD smatraju da svaku odluku o Krimu mora da donese vlada u Kijevu".

"Ne smijete se naći u situaciji da legitimna vlada jedne zemlje bude isključena iz procesa odlučivanja o djelovima te zemlje. Riječ je o kršenju međunarodnog prava", kazao je američki zvaničnik čije ime nije objavljeno.

Turčinov hoće da raspusti skupštinu Krima

Ukrajinski parlament pokrenuće proceduru raspuštanja regionalne skupštine Krima, nakon što je ta institucija zatražila da se pridruži Rusiji, rekao je privremeni predsjednik Aleksandar Turčinov. Parlament Krima odlučio je da pitanje otcjepljenja od Ukrajine stavi na referendum 16. marta, što bi moglo da doprinese povećanju tenzija.“Rada (ukrajinski parlament) će pokrenuti proceduru raspuštanja skupštine Krima”, najavio je Turčinov u kratkom televizijskom obraćanju i dodao da će vlada u Kijevu takođe spriječiti održavanje referenduma, prenosi Rojters. To, kako je dodao, nije referendum, već farsa i zločin protiv države koji je osmislila vojska Ruske federacije.

Izglasano priključenje Rusiji

Vrhovni sovjet (skupština) Krima donio je danas načelnu odluku o stupanju te autonomne ukrajinske republike kao subjekta federacije u sastav Ruske Federacije, javile su ruske agencije.

"Stupiti u sastav Ruske Federacije sa pravima subjekta RF", navedeno je u tekstu odluke, koju je agenciji RIA Novosti dao na uvid poslanik krimske skupštine Sergej Šuvajnikov.

Potpredsjednik ruske Dume i funkcioner vladajuće Jedinstvene Rusije Sergej Neverov izjavio je da je ova odluka istorijska.

"Mi smo jedan narod, koji je neodgovornom voljom partijskih funkcionera bio podijeljen", rekao je on Itar-Tasu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obaviješten je o današnjoj odluci Skupštine Krima o stupanju te autonomije u sastav Ruske Federacije, izjavio je Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov.

"Ta vijest tek je stigla, predsjednik je o njoj obaviješten", rekao je Peskov Itar-Tasu, navodeći da tome nema šta da se dodaje.

Predstavnicima OEBS-a onemogućen ulazak na Krim

Naoružana grupa ljudi spriječila je 40 nenaoružanih vojnih posmatrača Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) da danas uđu na Krim, rekao je neimenovani zapadni diplomatski izvor za AFP.

"Oni su zaustavljeni, ali se ne vraćaju. Njih su zaustavile dvije grupe naoružanih ljudi, veoma profesionalni, dobro obučeni", rekao je taj izvor.

Predstavnik Rusije u OEBS, Andrej Kelin bio je protiv slanja misije na Krim (foto: Reuters)

Neimenovani diplomata je rekao da je misija OEBS zaustavljena oko 11 sati po srednjeevropskom vremenu i da su im pripadnici naoružane grupe rekli da ih "neće pustiti jer nisu sigurni ko su oni".

OEBS je juče odlučio da pošalje 35 nenaoružanih pripadnika vojnog osoblja na Krim na zahtev ukrajinskih vlasti. Posmatračka misija OEBS išla je danas drumskim putem iz Odese prema jugu Ukrajine.

Ruski izaslanik u OEBS Andrej Kelin bio je protiv slanja misije i ocijenio je da su misije koje su bile uspostavljene na Kosovu i u Južnoj Osetiji samo "pogoršale situaciju".

Referendum 16. marta

Referendum o statusu Krima biće održan 16. marta, najavio je prvi zamjenik premijera ove autonomne oblasti, Rustam Temirgaliev.

"Referendum će se održati 16. marta i na glasačkim listićima će biti dva pitanja: Da li želite da krim postane sastavni dio Ruske federacije, a drugo: Da li želite da se Krimu vrati status po Ustavu iz 1992", rekao je Temirgaliev, a prenosi Itar-Tas.

Prošle nedjelje je najavljeno da će se ovaj referendum održati 30. marta.

Ruski demonstranti u gradu Jevpatoria na Krimu (foto: Reuters)

Po Ustavu iz 1992, Krim je autonomna republika u sastavu Ukrajine, a sa Kijevom sarađuje na osnovu zajednički potpisanog sporazuma

Zvaničnici Krima istakli su da je trenutna vlada u Kijevu okupirana i da sve policijske i vojne snage na Krimu ne smiju primati naređenja od njih.

Sevastopolj neće na ukrajinske izbore

Novoizabrani gradonačelnik Sevastopolja Aleksej Čali izjavio je danas da građani tog grada neće učestvovati na ukrajinskim predsjedničkim izborima, zakazanim za 25. maj.

"Sevastopolj odbija da učetsvuje na izborima koje su nametnule nelegitimne vlasti", rekao je Čali, a prenosi Interfaks Ukrajine.

On je rekao da se Sevastopolj strogo drži slova zakona, ali da želi da očuva sve ekonomske veze sa Kijevom.

"Grad nastavlja da plaća poreze i očekuje odgovarajući stav prijestonice. Ako transfer sredstava iz državnog budžeta bude prekinut, iskoristićemo novac iz 'stabilizacionog fonda' koji je formiran uz pomoć donacija naših sunarodnika iz Rusije i svijeta", rekao je Čali.

Poslovni čovjek, Rus Aleksej Čali izabran je 23. februara za predsjedavajućeg izvršnog komiteta Sevastopolja, tijela koje do tada nije postojalo, i za predsjedavajućeg Koordinacionaog savjeta za gradsku infrastrukturu Sevastopolja.

Galerija

Bonus video: