Rusija mora da hitno vrati trupe u Ukrajini na početne položaje i uspostavi dijalog sa vlastima u Kijevu ili će se suočiti sa sankcijama, poručuju ministri EU.
“EU oštro osuđuje otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i agresiju ruskih oružanih snaga, kao i ovlašćenje za upotrebu vojne sile na teritoriji Ukrajine koje je 1. marta izdao gornji dom ruskog parlamenta”, kaže se u prvoj tački zaključaka koji su usvojeni nakon petočasovne debate u Briselu.
Ministri su od Rusije zatražili da odmah vrati trupe na položaje od prije 1. marta i da stupi u direktne ragovore sa vladom u Kijevu, kao i sa SAD i Velikom Britanijom, supotpisnicama Budimpeštanske deklaracije iz 1994. kojom se Ukrajini garantuje suverenitet.
“Ukoliko Rusija ne preduzme korake ka smirivanju situacije, EU će odlučiti o posljedicama po bilateralne odnose sa Rusijom, na primjer o suspenziji razgovora o liberalizaciji viznog režima, kao i o drugim ciljanim mjerama”, poručili su ministri.
“Ciljane mere” su eufemizam za zabranu putovanja i zamrzavanje sredstava ruskim funkcionerima za koje se ocijeni da su igrali aktivnu ulogu u intervenciji u Ukrajini.
O ovim mjerama će se detaljnije razgovarati na vanrednom samitu EU koji će krajem nedjelje biti održan u Briselu, dok će ministarski savjet dotle ostati u permanentnom zasijedanju.
Rublja nikad slabija
Rusija je danas platila visoku finansijsku cijenu zbog vojne intervencije u susjednoj Ukrajini, pošto su berze, akcije i vrijednost rublje padale kako su snage Vladimira Putina jačale kontrolu u regionu Krima.
Moskovska berza pala je za 11,3 odsto, čime je za samo jedan dan zbrisno 60 milijardi dolara vrijednosti ruskih kompanija, a centralna banka je potrošila 10 milijardi dolara rezervi da podupre rublju dok su investitori strahovali od eskalacije tenzija sa Zapadom oko Ukrajine, prenio je Rojters.
Zamjenik ruskog ministra ekonomije Andreja Klepača ocijenio je da će se tržišna „histerija“ smiriti, ali da će tenzije sa Briselom i Vašingtonom – koji su zaprijetili ukidanjem viza, zamrzavanjem sredstava i trgovinskim sankcijama – nastaviti da opterećuju ekonomiju zemlje.
Portparol ruske flote demantuje: Navodi o ultimatumu su besmislice
Ruska agencija Interfaks citira portparola Ruske crnomorske flote koji opovrgava navode da je bilo kakav ultimatum upućen ukrajinskim trupama na Krimu.
"To su besmislice", kazao je portparol.
"Navikavamo se na svakodnevne izvještaje koji upućuju na to da se sprema bilo kakva vojna akcija protiv naših ukrajinskih kolega".
"Nećemo biti gurnuti u otvoren vojni sukob"
Interfaks: Ruska strana uputila ultimatum
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je saopštilo da je ruska flota izdala ultimatum ukrajinskim snagama u Krimu da se predaju do 4 ujutru po našem vremenu u utorak 4. marta.
U suprotnom, ruske snage krenuće u napad, javlja Interfaks.
Oko stotinu proruskih demonstranata je zauzelo zgradu regionalne vlade u ukrajinskom Donjecku, javlja Russia Today. Al Arabija javlja da je broj demonstranata koji se nalazi u zgradi dosta veći, i da je vladu okupiralo 300 ljudi.
U više gradova na istoku su danas organizovana okupljanja građana koji podržavaju Viktora Janukoviča i smatraju da je on i dalje predsjednik Ukrajine.
Ukrajinska granična straža javlja da sve više ruskih trupa stiže u Krim, javlja Frans pres.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je saopštilo da su ruski borbeni avioni tokom noći povrijedili vazdušni prostor te zemlje iznad Crnog mora.
Prema saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane pogranične patrole te države javile su da su ruske trupe i vojni avioni danas počeli da pristižu na Krim. U saopštenju Ministarstva odbrane se navodi i da je naloženo poletanje ukrajinskih lovca presretača tipa "suhoj SU-27".
U posljednja 24 sata je na Krim sletjelo deset ruskih borbenih helikoptera i osam vojnih teretnih aviona, navodi se u saopštenju, pri čemu se u luci Sevastopolj još od četvrtka nalazi četiri ruska vojna broda, kažu u ukrajinskom ministarstvu.
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je kazao da Ukrajina nikada nikome neće prepustiti Krim, prenosi Interfaks.
Ukrajinske specijalne jedinice koje su imale naređenje da krenu na Krim, odbile su poslušnost, navodi Itar-tas pozivajući se na jednog od oficira iz jedinice.
"Danas nam je naređeno da krenemo prema poluostrvu Krim i ometemo aktivnosti "bezbjednosnih snaga" na Krimu. Odbili smo da izvršimo naređenje", prenosi njegove riječi agencija, navodeći da je naredba stigla iz ukrajinskog Ministarstva odbrane.
On je kao razlog naveo da specijalci jednostavno nisu znali protiv koga i za koga se bore.
"Mnogi od nas imamo rođake ovdje. Ja sam proveo ljeto na Krimu", kazao je neimenovani specijalac.
Komandant ukrajinske mornarice Denis Berezovski priklonio se juče proruskim vlastima na Krimu, a u televizijskom obraćanju iz krimskog sjedišta Ruske crnomorske flote poručio da se zakleo na vjernost narodu Krima, prenio je AP.
Izabran je za komandanta noformirane Ratne mornarice Krima, ali kako javlja Gardijan, ostali oficiri ukrajinske mornarice su odbili da mu se pridruže.
Lavrov: Nije agresija
Odluka Rusije da dozvoli slanje trupa u Ukrajini ima za cilj da odvrati ekstremiste od upotrebe nasilja u državi, kazao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
On je odbacio tumačenja zapadnih sila da se radi o agresiji Moskve i pozvao Zapad da prestane da koristi ljudska prava kao izgovor za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva.
"Ovdje pričamo o odbrani naših građana i sunarodnika, o zaštiti osnovnog ljudskog prava - prava na život, i ni o čemu više", kazao je Lavrov u Ženevi.
"Oni koji interpretiraju situaciju kao akt agresije, prijete sankcijama i bojkot, su isti oni koji su ohrabrivali politički sile da daju ultimatume i odbacuju dijalog, da ignorišu zabrinutost južne i istočne Ukrajine, što je dovelo do podjele ukrajinskog društva", naveo je Lavrov.
On je dodao da desni ekstremisti kontrolišu neke gradove u Ukrajini.
Timošenko: Rat objavljen SAD
Rusija je "okupiranjem" Krima proglasila rat ne samo Ukrajini već i SAD i Velikoj Britaniji, garantima ukrajinskog suvereniteta, smatra Julija Timošenko.
Ruski predjsednik "Vladimir Putin dobro shvata da je objavivši nama rat, objavio rat i garantima naše bezbjednosti, SAD i Velikoj Britaniji", rekla je bivša ukrajinska premijerka u obraćanju naciji.
Rusija, SAD i Velika Britanija su garanti teritorijalnog integriteta Ukrajine od kada se ta bivša sovjetska republika 1994. godine odrekla nuklearnog oružja.
"Ne vjerujem da će Rusija preći tu crvenu liniju. Ako to uradi, izgubiće", istakla je Julija Timošenko u video poruci postavljenoj na njenom sajtu.
Ona je takođe ocijenila da bi "ruska agresija" bila nemoguća da je Ukrajina ranije pristupila NATO-u.
Prema ocjeni bivše ukrajinske premijerke, "ruska agresija" je rezultat nove ukrajinske revolucije u kojoj je pao režim predsjednika Viktora Janukoviča.
"Rusija nije htjela da to prihvati, već je odlučila da zauzme Ukrajinu vojnom intervencijom", rekla je Timošenkova.
Proruske trupe zauzele terminal
Proruske trupe su jutros zauzele terminal za trajekte u gradu Kerč, najistočnijoj tački Krima, sa kojeg kreće većina trajekata ka Rusiji, javila je danas agencija AP.
Preuzimanje tog terminala u Kerču, oko 20 kilometara udaljenom morskim putem od Rusije, podstaklo je strahovanja da zvanična Moskva planira dovođenje dodatnih snaga u ovaj strateški važan crnomorski region, dok Zapad razmatra moguće reakcije na te ruske poteze, prenio je AP.
Od jutros tim terminalom upravljaju vojnici, koji nijesu željeli da se predstave, ali su govorili ruski, a vozila kojima su se prevozili su imali ruske registarske tablice, navodi američka agencija.
Putin za formiranje Kontakt grupe
Ruski predsjednik Vladimir Putin složio se sinoć s predlogom njemačke kancelarke Angele Merkel o formiranju kontakt grupe za Ukrajinu, saopštila je njemačka vlada.
"Predsjednik Putin je prihvatio predlog njemačke kancelarke da se odmah oformi istražna komisija, kao i kontakt grupa, možda pod rukovodstvom OEBS-a, kako bi se otvorio politički dijalog", navedeno je u saopštenju njemačke vlade, izvještava AFP.
Gornji dom ruskog parlamenta, Savjet federacije, zatražiće od Putina da povuče ambasadora Rusije iz SAD.
Odluku o tome je donio Odobr za međunarodne poslove Savjeta federacije, a potpisala ju je predsjednica tog doma Valetnina Matvijenko, izjavio je prvi zamjenik predsjednika Komiteta Vladimir Džavarov.
"Konačnu odluku donijeće šef države, polazeći od političke svrsishodnosti", rekao je on.
Povod za pripremu dokumenta bila je inicijativa senatora Jurija Vorobjova koji je izjavio da je predsjednik SAD Barak Obama uvrijedio Rusiju izjavom o situaciji u Ukrajini da će "Rusija morati da plati za vojni upad u Ukrajinu".
Ranije su Velika Britanija, Kanada i Litvanija pozvale svoje ambasadore iz Moskve na konsultacije. Sedam članica G-8 obustavilo je pripreme za samit u Sočiju ovog leta.
Ukrajinski vojnici prelaze na stranu Rusa
Više pripadnika ukrajinskih oružanih snaga raspoređenih na Krimu prešlo je na stranu lokalnih vlasti i uskoro bi trebalo da polože zakletvu.
"Danas je većina ukrajinskih oružanih snaga raspoređenih na Krimu prešla na stranu vlasti, proruski orijentisane autonomne oblasti Krim. Tranzicija je bila apsolutno mirna, bez ijednog ispaljenog metka bilo od vojske ili snaga za samoodbranu", rekao je neimenovani izvor agenciji RIA Novosti, a prenosi Russia today.
Isti izvor je rekao da su neki vojnici prebjegli dok su neki podnijeli pisane ostavke.
Lokalna vojska nije plaćena mjesecima, kazao je taj izvor.
Keri sjutra stiže u Kijev
Zbog zaoštravanja situacije na ukrajinskom poluostrvu Krim, u Kijev sjutra stiže američki državni sekretar Džon Keri.
Kako je prenio Frans pres, Keri u posjetu Ukrajini dolazi kako bi dao podršku novim članovima prelaznih vlasti.
Portparolka Stejt departmenta Džen Psaki rekla je da će se Keri sresti s predstavnicima nove vlade, liderima u Vrhovnoj radi (skupštini) i predstavnicima civilnog društva.
Dolazi da izrazi podršku vlasti u Kijevu: Keri (foto: Reuters)
Keri će "ponoviti snažnu podršku SAD ukrajinskom suverenitetu, nezavisnosti i teritroijalnom integritetu" i naglasiti "pravo ukrajinskog naroda da odredi svoju sopstvenu budućnost, bez spoljnjeg uticaja ili provokacija", navela je predstavnica Stejt departmenta.
Asošijeted pres navodi da do Kerijeve posjeta dolazi u trenutku kada "SAD i druge zapadne zemlje odmeravaju odgovor na rusko vojno napredovanje u Ukrajini".
Keri je ranije ukazao na mogućnost ekonomskih sankcija i neizdavanja viza, zamrzavanje ruskih sredstava i trgovinskih i investicionih ograničenja.
Švarcenberg: Putin se ponaša kao Hitler
Bivši ministar inostranih poslova Češke Karel Švarcenberg izjavio je da "ruski predsjednik Vladimir Putina djeluje po istom principu kao Hitler".
"Kada je Hitler želio "Anšlus" Austrije, on je rekao da su Njemci tlačeni u Austriji. Kada je namjeravao otcjepljenje djelova Češkoslovačke on je tvrdio da su Njemci tamo napadnuti. Tako je bilo i sa Poljskom. Ono što se sada dešava na Krimu jer ponavljanje istorije. Putin djeluje po istom principu kao Hitler", rekao je on u intervjuu bečkom dnevniku "Esterajh".
Putinovi postupci kao Hitlerovi: Švarcenberg (foto: Reuters)
Prema Švarcenbergu, Putin je samo tražio izgovor za zaposjedanje Krima, te je zbog toga saopštio da su Rusi tlačeni, iako Rusima nije "falila dlaka s glave" i živjeli su tamo potpuno bez problema, čak ni sijenke tlačenja nije bilo.
On smatra, vezano za ulazak ruskih snaga na Krim, da je Putinu samo stalo do vlasti i moći.
"Putin stalno govori da je raspad Sovjetskog saveza bila najveća geopolitička katastrofa 20.vijeka, što je hrabro poređenje. On je odrastao u Sovetskom savezu, koji ga je obilježio. Za njega je Sovjetski savez bila najveća svjetska sila. Šta onda očekivati od takvog čovjeka", kazao je Švarcenberg.
Ukoliko Putin bude uputio svoje vojnike dalje u istočnu Ukrajinu to bi, kako je kazao, moglo dovesti do podjele zemlje.
Istovremeno je savjetovao Putinu da prizna novu ukrajinsku vladu i potom ispregovara kompromis o statusu Krima, koji ne bi doveo u pitanje suverenitet Ukrajine.
"Kina razumije rusko viđenje krize"
Kina izražava razumijevanje za rusku analizu uzroka krize u Ukrajini, saopštilo rusko ministarstvo inostranih poslova.
Ukrajina je imala prioritet u razgovorima između zamjenika šefa ruske diplomatije Grigorija Karasina i njegovog kineskog kolege Čeng Kuopinga, ističe se u saopštenju Ministarstva, a prenosi Itar-tass.
Kina je izrazila razumijevanje za rusko viđenje uzroka duboke unutrašnje krize u Ukrajini, u kojoj su ulogu odigrale spoljne snage, koje su podržavele "Evromajdan" i prenebregle primjenu sporazuma od 21. februara.
Karasin i Čeng su naglasili potrebu nastavka traženja načina da se smiri situacija u Ukrajini, uz učešće političkih snaga i na bazi interesa njenih regiona, ističe se u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova. Dvije strane su se dogovorile da nastave da razmjenjuju informacije o daljem razvoju događaja u Ukrajini.
CIK: Referendum o samostalnosti krima nemoguć
Održavanje referenduma o samostalnosti Krima nije moguće prema važećem zakonu, saopštila je Ukrajinska Centralna izborna komisija (CIK).
“U saglasnosti sa pravima pojedinaca da donose odluke od lokalnog značaja, nije predviđeno održavanje referenduma”, navodi se u saopštenju CIK-a, prenosi agencija Itar - tass.
Vrhovni savjet Autonomne Republike Krim raspisao je referendum o statusu pokrajine, najprije za maj, a zatim je odlučio da se referendum održi 30. marta.
Prema saopštenju ukrajinskog Ministarstva odbrane, pogranične patrole te države javile su da su ruske trupe i vojni avioni danas počeli da pristižu na Krim.
U saopštenju tog resora se navodi i da je naloženo polijetanje ukrajinskih lovca presretača tipa "suhoj SU-27".
Ruska Crnomorska flota na Krimu negirala je u međuvremenu informacije da je ukrajinskim vojnicima u bazama na Krimu postavila ultimatum o predaji, nazivajući takve tvrdnje “besmislenim”.
Brojni mediji prenijeli su danas informaciju da je ukrajinskim vojnicima dat ultimatum da se predaju do pet ujutru, ili će biti napadnuti.
Predstavnik ruskih snaga kazao je da su “navikli na svakodnevne optužbe o korišćenju sile protiv ukrajinskih snaga, ali da napori da se izazove sukob neće uspjeti”, prenosi agencija Interfaks.
Istovremeno, predstavnici autonomne vlasti na Krimu razmatraju blokadu ukrajinskih televizijskih stanica da bi, kako su saopštili, zaustavili “tok laži”.
SAD spremaju sankcije Rusiji
Američki Senat saopštio da bi ukoliko je tačno da je Rusija zaprijetila silom ukrajinskoj vojsci, to predstavljalo eskalaciju nasilja za koju je odgovorna Moskva.
Senat razmatra sankcije protiv ruskih banaka, uključujući zamrzavanje imovine ruskih javnih institucija i privatnih investitora, kao zabranu putovanja ruskih državljana zbog situacije u Ukrajini.
Senator Kris Marfi izjavio je da američke sankcije ne mogu imati pun efekat ukoliko se njima ne pridruže i zemlje Evrope, prenijela je agencija Rojters.
Portaprol Stej departmenta Džen Psaki izjavila je da SAD trenutno priprema sankcije protiv Moskve, kao i da Vašington ima “širok izbor na raspolaganju”.
Galerija
Bonus video:
