"Evropa je sada sredovječna žena, koja je već imala nekoliko infarkta..."

„Moramo graditi ovu Evropu od materijala koji imamo na raspolaganju. A taj materijal je nacionalna demokratija“
60 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 26.11.2011. 20:59h

Evropa je sada sredovječna žena, koja je već imala nekoliko infarkta i trenutno je u najvećoj zdravstvenoj krizi od kada postoji, ali ona ne mora da bude fatalna, prema „dijagnozi“ Timotija Gartona Eša.

Razlog zbog kojeg kriza može imati tako jak efekat je taj što veliki motori evropskog projekta više ne rade, kaže profesor evropskih studija na Oksfordu.

„Govorim o strastveno angažovanim političarima sa ličnim sjećanjima na rat, okupaciju, diktaturu, holokaust i sovjetsku prijetnju. Zato su oni promovisali taj projekat. Barak Obama ima dobre namjere, ali njega Evropa niti interesuje niti joj je posvećen kao što je to bio slučaj sa ranijim američkim predsjednicima. Njemačka je 40 godina bila glavni motor procesa ujedinjavanja Evrope, ali nije više. Dodajte tome krizu loše zamišljenje monetarne unije,“ kaže Garton Eš.

On smatra da njemačkoj kancelarki nedostaje moć ubjeđivanja.

Da je na početku krize rekla Njemcima da je spasavanje eurozone u nacionalnom interesu

„Da je na početku krize rekla Njemcima da je spasavanje eurozone u nacionalnom interesu, situacija bi danas bila drugačija i u Njemačkoj i u Evropi“.

Garton Eš (56), koji je autor brojnih knjiga i piše nedjeljnu kolumnu za britanski „Gardijan“, smatra da bi raspoloženje bilo drugačije i da bi paketi pomoći zaduženim članicama vjerovatno koštali manje.

Ubrzano pomjeranje ravnoteže moći sa Zapada na Istok

Profesor u razgovoru za „Špigl“ kaže da finansijski kapitalizam predstavlja egzistencijalnu prijetnju, ne samo za evropske demokratije, već i za čitav Zapad.

Timoti Garton Eš

„Ne zavaravajmo se. Govorimo o velikoj ekonomskoj i finansijskoj krizi Zapada. Ne čitavog svijeta, ne Istoka, već Zapada“.

Kriza takođe ubrzava pomjeranje ravnoteže moći sa Zapada na Istok, što je postalo još očiglednije kada je zatražena pomoć od Kine, ističe Garton Eš.

„U poređenju sa tim pomjeranjem ravnoteže moći, nasilni islamizam je svakako stvarni izazov, ali on neće oblikovati svjetsku istoriju. Mnogi su to potcijenili u protekloj deceniji, počev od Džordža Buša.“

„U poređenju sa tim pomjeranjem ravnoteže moći, nasilni islamizam je svakako stvarni izazov, ali on neće oblikovati svjetsku istoriju"

Britanski istoričar se slaže da bi globalni uticaj krize mogao motivisati generaciju Angele Merkel da se više posveti Evropi, ali nije sigurno da to može izazvati emotivni podsticaj kao Crvena armija u prošlosti, kada je bila stacionirana usred Evrope. „Kinezi ne dolaze sa tenkovima, već sa investicijama.“

Garton Eš predviđa da će eurozona, ako bude spasena, postati fiskalna unija, što znači politička unija članica eura – bez Grčke, ali sa nekoliko novih kandidata. S obzirom na to da je malo vjerovatno će Britanija uspjeti da vrati neka ovlašćenja iz Brisela, ona će se za dvije-tri godine suočiti sa pitanjem učestvuje li potpuno u Evropi ili ne. Siguran je da će odgovor Britanije biti potvrdan jer ona ne može tražiti da učestvuje u donošenju svih odluka o budućnosti eurozone ako ne želi da bude dio nje.

Ključ za obnovu Evrope je u nacionalnim demokratijama

Za promjene vlada u Portugalu, Irskoj i Španiji, te smjene Papandreua i Berluskonija, Garton Eš kaže da tako funkcioniše demokratija.

„Moramo graditi ovu Evropu od materijala koji imamo na raspolaganju. A taj materijal je nacionalna demokratija,“ navodi profesor.

Na pitanje „Špigla“ da li se slaže sa izjavama Jirgena Habermasa i Joške Fišera da je vrijeme za demokratizaciju evropskih institucija, Garton Eš odgovara da za svijetlu evropsku budućnost nije uvijek neophodan neki veliki projekat.

„Moramo graditi ovu Evropu od materijala koji imamo na raspolaganju"

„Danas, ključ za obnovu Evrope je i dalje u nacionalnim demokratijama. Čuvene Čerčilove riječi o demokratiji trebalo bi primjeniti na današnju Evropu: Imamo najgori oblik od svih Evropa, osim u odnosu na sve one koje su isprobane.“

Britanski profesor kaže da se Evropa, prvi put u svojoj istoriji, sastoji od političke i ekonomske unije, kao i one za bezbjednosnu politiku, u kojoj je većina ljudi slobodna i uživa prosperitet, slobodu kretanja i određeni stepen socijalne pravde. „A ta Evropa se proteže od Portugala do Estonije i od Finske do Grčke.“

Uspjeh se uzima zdravo za gotovo

Garton Eš smatra da je važno prepoznati šta je postignuto i sačuvati dostignuća u „ovom teškom 21, vijeku, sa Kinom kao novom svjetskom silom, klimatskim promjenama i 7 milijardi ljudi na Zemlji.“

Na pitanje da li bi trebalo težiti cilju Sjedinjenih Evropskih Država, kaže da u današnjoj krizi ne nedostaje retorike, već emocija i strasti da se ljudima postavi pitanje da li zaista žele da unište ono što imaju.

„Činjenica da jedan mladi čovjek u Grčkoj ili Estoniji može sjesti u avion i otputovati u Pariz ili Rim, bez graničnih kontrola i bez mijenjanja valute, tamo naći ženu, prijatelje, posao, ili odlučiti da živi – predstavlja napredak koji niko ne bi trebalo da izlaže riziku“.

"Ljudima se mora jasno reći da će njihova „easyJet Evropa“, biti ugrožena ukoliko se raspadne eurozona"

Ovaj oksfordski profesor ističe da se ljudima mora jasno reći da će njihova „easyJet Evropa“, biti ugrožena ukoliko se raspadne eurozona.

„Vjerujem da je većini Evropljana i dalje sasvim dobro ili, da to kažem grublje, još nije tako loše. Najveći problem Evrope je to što njen uspjeh uzimaju zdravo za gotovo čak i mladi u baltičkim državama, kojih nije ni bilo na mapi Evrope prije 21 godinu. Često putujem u Poljsku i tamo je ista situacija. Ali, ako se ta „easyJet Evropa“ slobode nađe pod prijetnjom, mladi Evropljani će početi da se mobilišu. U to sam siguran,“ zaključuje Timoti Garton Eš u intervjuu za njemački časopis.

Bonus video: