Transformativnu moć demokratije u Grčkoj uništila je željezna šaka EU, poetično je "Vijestima" opisao promašenost projekta Evropske unije na konkretnom primjeru Najdžel Feridž.
Socijalna katastrofa, kako situaciju u Grčkoj vidi najpoznatiji euroskeptik, direktna je posljedica prepuštanja državne suverenosti ozloglašenoj „Trojci“, predstavnicima Evropske centralne banke, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije. Britanski poslanik u Evropskom parlamentu narodu Crne Gore kratko i jasno savjetuje da ne dozvoli sebi isto ulaskom u EU.
„Podrediti svoj mandat neizabranoj, neodgovornoj birokratiji u Briselu je, iskreno, uvredljivo za one koji glasaju za svoju vladu u svom parlamentu“.
Iako sažete, ove izjave vrlo slikovito ocrtavaju političku filozofiju i stavove „tvrdih“ euroskepktika od kojih EU strepi.
Glavna euroskeptična politička grupa u Evropskom parlamentu, kojom Feridž kopredsjedava, je Evropa slobode i demokratije (EFD).
Koliko u političkom smislu posljednjih pet, šest godina ekonomska kriza u očaj baca evropske stranke nagužvane u političkom centru, toliko 'časti' one rubne u kojima je euroskeptičnost sve važniji element ideologije. Dok se prve gotovo pravilno smjenjuju na prvim sljedećim izborima, redovnim ili prijevremenim, zahvaljujući teškoj ekonomskoj situaciji, euroskeptici doživljavaju pravu eksploziju. U briselskim kuloarima već neko vrijeme vlada strah kako će na predstojećim izborima za Evropski parlament krajem maja posebno ojačati one koje taj pojam obuhvata tek načelno.
„Ne sumnjam da će evropski izbori u maju uzrokovati snažan politički potres u hodnicima u Briselu kada euroskeptični poslanici sa političke ljevice, desnice i centra budu izabrani “, žovijalno je Feridž najavio svoja očekivanja.
„Evropski izbori biće zlatna prilika za one koji nemaju snažan glas u trenutnom parlamentu da jasno uzviknu 'ne ujedinjenim evropskim državama', kako ih je zamislila komesarka Vivijen Reding“.
„Evropski izbori biće zlatna prilika za one koji nemaju snažan glas u trenutnom parlamentu da jasno uzviknu 'ne ujedinjenim evropskim državama'"
Euroskepticizam, posebno u tvrđem obliku, dosad je bio ograničen na političku marginu, ali to se polako mijenja. Izbori bi mogli pretočiti načelno nezadovoljstvo i razočaranost Unijom, često od strane lokalnih političara predstavljenom kao izvorom svih nepopularnih politika, u opipljivije rezultate, ponajprije na desnoj strani tog spektra i nešto manje lijevoj.
Euroskeptici uglavnom nisu zasebna politička cjelina, nego najčešće dio raznorodnih nacionalnih političkih stranaka.
Najsnažniji lobi takvog razmišljanja je stoga upravo u EU parlamentu, gdje su euroskeptici najviše grupisani prema toj ideji.
Unutar EFD-a, najveći broj poslanika, osam, imaju Britanija i, interesantno, Italija, slijedi Poljska s četiri, dok sve ostale zemlje sudjeluju s tek jednim ili dva. Mnogi analitičari vjeruju kako će taj broj porasti.
Tomašić: Važno je biti spreman za nova stroga pravila
Nešto mekše skeptike, pak, možete naći u grupi Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), čiji je član od prošle godine i hrvatska zastupnica Ruža Tomašić. Premda prihvata EU kao „realnost našeg kontinenta“, zalaže se za decentralizaciju.
Za razliku od ekstremnijeg Feridža, Tomašić Crnoj Gori savjetuje da u EU uđe kada bude spremna. Prema njoj, „radi se o kompleksnoj zajednici u kojoj vrijede stroga pravila, pa ukoliko država nije spremna igrati prema tim pravilima, što iziskuje veliki institucionalni, demokratski i gospodarski kapacitet, od EU teško može profitirati“.
Na Ostrvu ništa novo
U okviru euroskepticizma postoje dvije vrlo različite podgrupe - ona u kojoj se nalaze stranke i političari skloni prihvatiti ideju postojanja EU, i druga, sastavljena od protivnika samog postojanja Unije.
Iako je riječ o fenomenu raširenom diljem kontinenta, koji obuhvaćta i lijevi i desni rub političkog spektra, veći dio pripadnika euroskeptične struje u Evropi dolazi iz desnog tabora, koji Uniji najviše prebacuje redukovanje nacionalne države, ali i manjak transparentnosti i demokratije u odlučivanju. Najgrlatiji predstavnik tvrde struje euroskeptika je, sasvim sigurno, , koji svojim kontroverznim izjavama često privlači pažnju medija.
Osim zanimljivog nastupa, Feridž svoju popularnost duguje i tradicionalno snažnom euroskepticizmu britanskog ostrva, posebno razbuđenom izbijanjem krize. Njegova Stranka nezavisnosti (UKIP), u sazivu parlamenta na odlasku ima 8 od ukupno 73 britanska zastupnika i tri u Domu lordova. Na lokalnim izborima u domovini 2013, UKIP je bio treća stranka po broju glasova, zbog čega je premijer Dejvid Kameron obećao referendum o ostajanju u EU u 2016. godini.
Galerija
Bonus video:
