Grčka je upozorila da “više nema gotovine” i zatražila od povjerilaca da joj isplate novac na osnovu napretka u pregovorima o tome šta će ona uraditi zauzvrat.
"Napredak (u pregovorima) bi morao biti 'propusnica' za finansijsku dopunu grčkoj privredi", rekao je na konferenciji za novinare u Atini, Gabriel Sakelaridis, portparol vlade Aleskisa Ciprasa.
Po riječima Sakelaridisa, Atina želi "da postigne sveobuhvatni sporazum (s povjeriocima - EU, MMF, Evropska centralna banka) do kraja maja ili krajem juna, i to sporazum koji bi trajao što je duže moguće", te to ne mora nužno biti privremeni sporazum kako se govorilo do sada.
Vlada Grčke kojoj je sporazum o finansiranju hitno potreban, u utorak šalje svoje glavne pregovarače, uključujući i ministra finansija Janisa Varufakisa na sastanke s predstavnicima povjerilaca u Frankfurtu, Parizu i Briselu.
Po saopštenju Vlade, Varufakis će već u 9 sati biti u Parizu radi razgovora sa svojim francuskim kolegom Mišelom Sapenom, a potom će u Brisel, na sastanak sa evropskim komesarom za ekonomska pitanja Pjerom Moskovisijem već poslije podneva.
Druga grčka delegacija koju će predvoditi zamjenik premijera Joanis Dragasakis i novi koordinator političkog pregovaračkog tima, Evklidis Cakalotos, ide za Frankfurt na sastanak s predsjednikom Evropske centralne banke (ECB) Mariom Dragijem u utorak popodne.
Grci žele da im Evropska centralna banka odobri povećanje dopuštene emisije blagajničkih zapisa. Upravni odbor banke koji će se sastati u srijedu, međutim, razmatra zaoštravanje uslova pristupa grčkih banaka gotovom novcu preko mehanizma ECB za hitno finansiranje likvidnosti (ELA).
Po evropskom izvoru, za sada se ne razgovara o još jednom, trećem paketu pomoći, dalje od prelaznog sporazuma o finansiranju: "želimo da zaključimo taj program i očekujemo kresanje (rashoda)".
Portparol vlade Aleskisa Ciprasa, Sakelaridis, priznao je u Atini da "više nema likvidnosti u grčkoj privredi" i ukazao da "u svakom slučaju, ne možemo da sprovedemo efikasne reforme u stanju finansijske paralize".
"Veoma nam je važno da što je prije moguće dođe do intervencije za povećavanje likvidnosti", rekao je on, čak i navodeći da bi bilo poželjno da to bude "već danas".
On je rekao da je Vlada Grčke, predlozima podnijetim povjeriocima, "prešla znatan put" i napravila "koncesija", dok je kritiku Atine objasnio kao posljedicu toga što se zapadni partneri "ne slaže sa idejama" ljevice u Vladi.
Poslije tri dana pregovora u Briselu predstavnika Grčke i njenih kreditora, njihov novi sastanak se očekuje do srijede.
Trodnevni pregovori u Briselu, započeti prošlog četvrtka, protekli su u boljoj atmosferi nego što je bilo ranije, pre no što je grčki tim od kontroverznog ministra Varufakisa preuzeo politički tima premijera Aleksisa Ciprasa.
Međutim, važna pitanja nisu riješena, uključujući zakon o radu i rast penzije. Te tačke su "crvene linije" koje se ne mogu preći, upozorila je Atina.
Ali, vrijeme ističe za oslobađanje isplate posljednje 7,2 milijarde eura koje je Evropska unija obećala Grčkoj, ako se dogovore o uslovima.
Po zvaničnicima Vlade, državni trezor je prazan, a Atina mora da u srijedu počne isplatu jedne milijarde eura povjeriocima.
Bonus video:
