Grčka je danas mirna, uoči ponedjeljka, ključnog dana za njen ekonomski oporavak, uz ponovni, ali nepotpun rad banaka, pred veliku otplatu rate Evropskoj centralnoj banci i uz šok od već uvedenog povećanja poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Vlada koju je premijer Aleksis Cipras djelimično rekonstruisao da bi izbacio ministre koji se protive daljim mjerama štednje, izdala je u subotu dekret o ponovnom otvaranju u ponedjeljak banaka zatvorenih od 29. juna.
Ograničenja isplate i kontrola kretanja kapitala ostaju na snazi, iako je Atina najavila neke manje olakšice.
Da bi se skratili redovi pred bankomatima, ograničenje uzimanja gotovine je u osnovi ostalo isto, ali je promijenjeno tako da će, umjesto 60 eura dnevno, odjednom moći da se uzme do 420 eura nedeljno.
Novina je što je ponovo moguće plaćati liječenje i školovanje u inostranstvu.
Ali, stega neće popustiti dalje do toga da ne bi ponovo počeo ogroman odliv kapitala iz banaka i iz zemlje.
Stanje u Grčkoj je i dalje veoma krhko, čak i pošto je dobila hitan kredit od sedam milijardi eura.
Taj novac će brzo progutati velika isplata u ponedjeljak Evropskoj centralnoj banci (4,2 milijarde eura) i zaostala isplata junske rate Međunarodnom monetarnom fondu (dvije milijarde).
Grčka ekonomija, već teško pogođena višegodišnjom recesijom, takođe će u ponedjeljak doživjeti fiskalni šok.
Grčki parlament glasao je za bolne izmjene PDV-a u skladu sa obavezama sa samita Eurozone prije nedjelju dana. Zauzvrat, partneri su Grčkoj obećali novi paket srednjoročne pomoći.
Samo ljekovi, knjige i ulaznice za pozorište će imati koristi jer će za njih PDV biti smanjen sa 6,5 na od 6 odsto.
Hoteli, za čije je usluge PDV povećan, treba da u cijene ukalkulišu njegov rast od 13 odsto. Ali ta povišena stopa PDV će se već od ponedjeljka primijenjivati na cijene vode, energenata i "osnovne" hrane - uglavnom svježih proizvoda.
"Trajna hrana", industrijski obrađena, koja, po grčkom Institutu za maloprodaju (IELKA) predstavlja gotovo polovinu potrošačke korpe domaćinstava, ide pod novu, povišenu osnovnu stopu PDV: 23 odsto.
Ta stopa PDV će se primjenjivati i na javni prevoz i taksi, restorane, usluge. Po pisanju grčke štampe, stopa PDV je sa 13 na 23 odsto povećana i za sahrane, i za - kondome.
Grčka ostrva će u oktobru izgubiti popust na PDV koji imaju, počev od najprosperitetnijih.
Vlada od svega toga očekuje godišnji dodatni prihod od oko 2,4 milijarde eura 2016. godine (1,3 odsto bruto-domaćeg proizvoda), a 795 miliona eura ove godine.
Pitanje je koliko će trgovina i usluge to povećanje prebaciti na kupce, ili smanjiti svoje marže, i šta će biti sa endemskom utajom poreza.
Bila simbolična ili ne, reforma PDV je prvi znak dobre volje vlade Aleksisa Ciprasa koja ne stiže da uhvati dah jer sporazum iz Brisela zahtijeva glasanje Skupštine u srijedu o drugim reformama - građansko-pravni postupak, Zakon o bankama.
To će biti novi politički izazov za Ciprasa koga je skoro 40 poslanika njegove stranke Siriza napustilo u glasanju o PDV-u, te, po riječima poznavalaca, on neće uspjeti da izbjegne prijevremene parlamentarne izbore.
Povjerioci grčke države moraju zauzvrat pokrenuti pregovore o trećem paketu kreditne pomoći Grčkoj, većem od 80 milijardi eura u naredne tri godine, što je obećano u Briselu, a da bi to postigli, povjerioci moraju premostiti međusobne razlike.
Ilustracija trvenja je što je francuski ministar finansija u intervjuu objavljenom u nedjelju odbacio ideju dragu njegovom njemačkom kolegi Volfgangu Šojbleu o "privremenom izlasku" Grčke iz zone eura.
"To ne može ni da postoji. Ili se euro napušta ili se ostaje", rekao je Mišel Sapen za grčki nedjeljni list "To Vima".
Francuski predsjednik Fransoa Oland uvjerava u jednom članku objavljenom u nedjelju da je Francuska spremna da učestvuje "u ojačanoj organizaciji" eurozone i da "bude avangarda zemalja koje će odlučivati" što je drugdje odmah nazvano najavom želje za formiranje "vlade zone eura".
Bonus video:
