Izlazna anketa u Holandiji: Pobjeda premijera Rutea, poraz ekstremnog desničara Vildersa

"Ponosna sam na to i srećni smo što smo ponovo dobili povjerenje" birača, rekla je Tamara Van Ark, šefica kampanje Ruteove liberalne stranke VVD
112 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 15.03.2017. 22:59h

Holandski premijer Mark Rute ide ka važnoj pobjedi na parlamentarnim izborima nad anti-islamističkim poslanikom Gertom Vildersom koji izgleda da nije uspio na prvom ovogodišnjem testu populista u Evropi.

Glavna izlazna anketa Holandije večeras pokazuje da je Ruteova stranka osvojila 31 mjesto u Parlamentu sa 150 mjesta, 12 više nego Vildersova partija koja dijeli drugo mjesto sa još dvije stranke.

"Ponosna sam na to i srećni smo što smo ponovo dobili povjerenje" birača, rekla je Tamara Van Ark, šefica kampanje Ruteove liberalne stranke VVD.

Dok Francusku i Njemačku izbori očekuju narednih mjeseci Rute se nadao da će usporiti zalet onoga što je nazvao "pogrešnom vrstom populizma" poslije prošlogodišnjeg britanskog glasanja za napuštanje Evropske unije i izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD.

"Za veliku demokratiju, kakva je holandska, ovo je šansa da zaustavi taj domino-efekat" populizma, rekao je Rute poslije glasanja.

Vilders je tvrdio, da, bez obzira na rezultat današnjih izbora, neće nestati vrsta populističke politike koju vode on i ostali u Evropi.

"Rute mi neće vidjeti leđa!", rekao je Vilders.

Po izvanrednom, vedrom vremenu, Holanđani su glasali u velikom broju, sa odzivom koji se procjenjuje na 82 odsto.

U drugom događaju izbora, Holandska radnička partija predsjednika Eurogrupe Jerena Dijselblema izgleda da je kažnjena jer je sa 38 mjesta u Parlamentu na prethodnim izborima, pala na samo devet, ukazala je izlazna anketa agencije Ipsos.

Zbog toga ne izgleda vjerovatno da će Dijselblem moći da zadrži svoje mjesto na čelu 19-člane Evrogrupe koja upravlja valutom Evropske unije.

Rute je postavio ove izbore kao priliku za izbor između kontinuiteta i haosa, predstavljajući se kao siguran čuvar ekonomskog oporavka zemlje i predstavljajući Vildersa kao radikalnog desničara nespremnog za teške odluke.

Šansa da Vilders postane premijer u Holandiji, gdje proporcionalni izborni sistem glasanja garantuje da će vlade, biti koalicione, bila je veoma mala, čak i da je njegova stranka osvojila prvo mjesto na izborima.

Sve najjače partije, uključujući Ruteovu VVD, isključile su mogučnost saradnje s Vildersom i njegovom Partijom za slobodu.

Vildersov predizborni manifest na jednoj stranici papira sadržao je obećanje da će zatvoriti granice za doseljenike iz muslimanskih zemalja, da će zatvoriti i džamije i zabraniti Kuran, kao i da će izvesti Holandiju iz Evropske unije.

Konačni dani predizborne kampanje bili su u sjenci diplomatske krize između Holandije i turskih vlasti zbog odbijanja Haga da pusti dva turska ministra da govore na skupovima u prilog davanja više ovlašćenja predjsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu na referendumu koji će se održati sljedećeg mjeseca.

Kriza je Ruteu dala priliku da odbije da se povinuje stranom pritisku, za šta je dobio široku podršku u narodu.

"Moj zadatak je da zemlja bude bezbjedna i stabilna, i da se bavim takvim ljudima", rekao je Rute..

Rute se u protekle četiri godine provukao s nepopularnim mjerama štednje, ali se oporavak privrede Holandije ubrzava i nezaposlenost brzo opada.

Vilders je računao na nezadovoljstvo među biračima koji smatraju da za njih nema koristi od oporavka privrede.

Ljevici sklona Holandska radnička stranka izgleda da je izgubila podršku zbog toga što je u protekle četiri godine podržavala teške mjere štednje kao manja članica koalicione vlade s Ruteovom VVD.

Parlamentarni izbori u Holandiji smatraju se i važnom probom Evrope jer se održavaju u vrijeme rastućeg populizma.

Izborna mjesta širom Holandije otvorena su jutros, a rezultat glasanja na ovim parlamentarnim izborima očekuje se sa nestrpljenjem u Evropi zbog toga što bi mogao da bude indikator snage krajnje desnice pred izbore u Francuskoj i Njemačkoj kasnije ove godine.

U ispitivanjima pred izbore najbolje se kotirao Rute sa svojom strankom desnice VVD, dok ga je u stopu pratila Partija za slobodu Vildersa.

Rute koji je već dva puta bio premijer, građanima je poručio da prave izbor između njega - sigurnog staratelja nacije na putu ekonomskog jačanja zemlje i Vildersa, anti-islamističkog radikala koji ukoliko bi stupio na funkciju ne bi bio spreman da donese teške odluke.

Većinu od 150 poslanika teško da može da osvoji neka partija pošto ankete nijednoj stranci ne daju preko 20 odsto, pa bi vladajuću većinu moglo da čini i pet partija.

Vilders, ekstremno desničarski populista, evroskeptik i protivnik islama koji je dugo vodio u anketama, glasao je okružen medijima i obezbjeđenjem na svom biračkom mjestu u školi u Hagu.

Ukoliko bi Vildersova Partija za slobodu (PVV) pobjedila, imala bi male šanse da učestvuje u vladi pošto je neomiljen kod drugih stranaka. PVV, prema anketama gubi podršku u posljednje vrijeme, ali je i dalje je vrlo blizu liberalne Narodne partije za slobodu i demokratiju premijera Marka Rutea.

Vilders se zalaže za zatvaranje granica za imigrante iz muslimanski zemalja, zatvaranje džamija i zabranu Kurana. Mada će Vilders teško igrati neku ulogu u vladi, dio njegove platforme su prihvatile i druge partije kako bi privukle njegove glasače.

Posljednji dani predizborne kampanje bili su u sjenci diplomatske krize sa Turskom zbog odbijanja Holandije da dozvoli da dvoje ministara iz Ankare govore na mitinzima podrške turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.

Kriza je pokazala da Rute ne podleže spoljnom pritisku, što mu je donjelo podršku građana.

Komentatori iz inostranstva pažljivo prate holandske izbore kao mogući indikator da li se dalje šitri talas populizma na kojem su Britanci glasali za Bregzit a Amerikanci izabrali Donalda Trampa za predsjednika. U Evropskoj uniji se ove godine održava još dvoje važnih izbora - krajem aprila prvi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, a u septembru parlamentarni izbori u Njemačkoj.

Mada se i u Holandiji spekulisalo o mogućem izlasku iz EU, medju Holanđanima je poslije referenduma u Velikoj Britaniji pala podrška za izlazak iz Unije i čak je Vildersova partija smanjila retoriku protiv Brisela dok se fokusirala na pitanje migracija i kulture.

Galerija

Bonus video: