Jedna bandera je Makedoncima put u EU - Vijesti.me
"BUGARSKO PORIJEKLO PREKO LAŽNIH PAPIRA"

Jedna bandera je Makedoncima put u EU

U intervjuu za EU Observer u Briselu, Mateva je rekla da je lokalni gradonačelnik upisao banderu kao adresu za Makedonce koji su u procesu naturalizacije u Bugarskoj kupovali potvrde o bugarskom porijeklu za keš

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Jedna bandera u jednom mjestu nadomak Blagoevgrada u Bugarskoj dio je šire prevare, šeme za prodaju lažnih potvrda o bugarskom porijeklu potrebnih za dobijanje bugarskog državljanstva, rekla je Katja Mateva koja je u bugarskom Ministarstvu pravde 11 godina bila direktorka zadužena za pitanja državljanstva.

U intervjuu za EU Observer u Briselu, Mateva je rekla da je lokalni gradonačelnik upisao banderu kao adresu za Makedonce koji su u procesu naturalizacije u Bugarskoj kupovali potvrde o bugarskom porijeklu za keš.

"Hiljade ljudi je registrovano na adresi bandere", rekla je Mateva koja je radila u ministarstvu do 2016. kada je otpuštena jer je odbila da učestvuje u prevari. Ona je kazala da je novac uziman u kešu u sred bijela dana, na sred ulice, ispred institucija u srcu Sofije.

U jednom ranijem intervjuu za francuski magazin L'Obs, Mateva je ispričala da je odbacila šezdesetak aplikacija za naturalizaciju nakon upozorenja iz Interpola.

Potom je u oktobru uslijedilo prvo veliko hapšenje kada je bugarska policija uhapsila Petra Haralampijeva i još dvadesetak osumnjičenih.

Haralampijev je bio zadužen za državnu agenciju za Bugare u inostranstvu a osumnjičen je da je prodao hiljade lažnih potvrda o bugarskom porodičnom porijeklu.

Mateva, međutim, kaže da to hapšenje nije zaustavilo prevaru i da se lažne potvrde i dalje koriste za dobijanje državljanstva.

"Došla sam da apelujem da se ova užasna praksa prekine jer se plašim, gotovo sam sigurna da krivci neće snositi gotovo nikakvu odgovornst", rekla je ona za EU Observer.

Mateva je procjenila da je za 11 godina koliko je radila u ministarstvu najmanje 5.000 ljudi godišnje uspjevalo da kupi lažnu potvrdu o bugarskom porijeklu. Za to su plaćali između 500 i 7.000 eura u zavisnosti od imovinskog stanja.

Mito nisu davali samo oni koji varaju o poreklu, čak su i ljudi sa legitimnim zahtjevima morali da plaćaju, dodala je.

"Svi su platili. Niko nije dobio potvrdu bez plaćanja, a to nisu državne takse. Najciničnije je to što država tvrdi da dobijanje bugarskog državljanstva ne košta ništa jer ništa ne stiže u državnu kasu. Ono je besplatno ali mora mnogo da se plati ispod stola", rekla je.

Mateva je rekla da su pojedinci iz bugarske političke elite profitirali od ove prevare i ukazala na zamjenika premijera Krasimira Karakačanova. Karakačanov je lider bugarske nacionalističke partije VMRO koja je koalicioni partner u vladi premijera Bojka Borisova. Ni stranka ni Ministarstvo pravde nisu odgovorili na pitanja EU Observera.

Evropska komisija je navela da ne može da komentariše sudske postupke. Navela je takođe da su uslovi za dobijanje državljanstva regulisani nacionalnim zakonima svake zemlje članice.

Kada se govori o prevari ili kriminalnim aktivnostima vezano za dobijanje državljanstva to je odgovornost nacionalnih vlasti da pažljivo istraže takve slučajeve, naveo je u odgovoru portparol Evropske komisije.

Bugarska je zajedno sa Rumunijom stavljena pod specijalni antikorupcijski nadzor EU, takozvani Mehanizam saradnje i verifikacije, kada su ušle u EU, 2007. godine. U ovogodišnjem izvještaju tog mehanizma, uprkos otlkrićma Mateve, navodi se da Bugarska i dalje stabilno napreduje u primjeni konačnih preporuka koje su joj date.

Potpredsjednik EK Frans Timermans rekao je da je Bugarska toliko napredovala da je uvjeren da će novembra iduće godine, kada završava mandat sadašenje Komisije, biti završen i period antikorupcijskog monitoringa.

U međuvremenu su se novi državljani Bugarske pridružili hiljadama drugih novopečenih građana EU koji su to postali preko "zlatnih pasoških šema" na Kipru, u Mađarskoj i na Malti što je takođe izazvalo kritike kao i kontrolu EU, navodi EU Observer.

Kipar je u prošlosti prodavao pasoše bogatim Sirijcima i Rusima koji su pod sankcijama EU ili SAD zbog rata u Siriji, odnosno miješanja u američke izvore kao i Rusima koji su predstavljali visok rizik za pranje novca u bankarskim sistemima EU.

Mađarska je, kako su zaključili istraživački novinari okupljeni u centralnoeveropskom projektu za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), kanalisala uplate od svoje šeme preko opskurnih ofšor firmi koje su mogle služiti za plaćanje provizija korumpiranim zvaničnicima.

Istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicia koja je ubijena prošle godine došla je do zaključka da se i visoki zvaničnici Vlade Malte uključujući šefa kabineta premijera takođe vezuju za provizije u pasoškoj šemi, dodaje se u tekstu.