Jevreji i muslimani imaju iste probleme u Evropi - Vijesti.me
JASAN ODGOVORA NA RAST POPULIZMA

Jevreji i muslimani imaju iste probleme u Evropi

Dijalog rabina i imama je nešto sasvim novo kada je riječ o međureligijskoj saradnji

Članovi muslimansko-jevrejskog savjeta za liderstvo
Članovi muslimansko-jevrejskog savjeta za liderstvo (Foto: mjlc-europe.org)

Mjesto u kome se susreću religijski poglavari islama i judaizma iz 15 različitih zemalja je malo, ali ima simboličku moć. Italijanski gradić Matera, jedan je od gradova evropskih prijestonica kulture za 2019. godinu. Konferencija je počela u nedjelju 8. septembra, a njen glavni cilj je dogovor oko zajedničkog nastupanja u budućnosti.

"Mislim da je ovakav sastanak prilično jedinstven u svijetu. Ali to je samo jedan mali cvijet o koji bi trebalo njegovati“, kaže za DW Tarafa Baghajati. 

On je inače građevinski inženjer u Beču, ali je i jedan od istaknutijih imama u Austriji. Taj 58-godišnjak je sa još nekoliko ljudi 1999. godine osnovao "Inicijativu muslimanskih Austrijanaca i Austrijanki" (IMÖ). 

Sedam godina kasnije, 2006, u toj zemlji formirana je i platforma pod nazivom "Hrišćani i muslimani". Baghajati je sada u Materi i nastavlja da radi na tom planu.

Zajedno u budućnost

Jevreji i muslimani po pravilu se javno sastaju samo kada su ti susreti političkog karaktera, obično na sastancima hrišćana, Jevreja i muslimana ili recimo na međureligijskim konferencijama. Ali prije tri godine u Centru kralja Abdulaha za međureligijski i interkulturalni dijalog (KAICIID) u Beču osnovan je Muslimansko-jevrejski savjet za liderstvo (MJLC). 

U početku je to bio mali krug u kojem je recimo bio i predsjednik Evropske konferencije rabina (CER), Pinhas Goldšmit. Tokom brojnih sastanak povjerenje je raslo.

Trenutno je međutim opstanak Centra KAICIID u Beču ugrožen. On se finansira saudijskim novcem, ali uprkos tome je cijenjen. Sredinom juna Nacionalni savjet Austrije glasalo je za istupanje zemlje iz tog međunarodnog tijela i raskidanje sporazuma prema kojem se u Beču nalazi sjedište Centra. Austrija je inače centar osnovala 2012. godine u saradnji s Saudijskom Arabijom i Španijom.

Pa ipak, susret poglavara dvije religije nova je dimenzija jevrejsko-muslimanskog dijaloga, koja je obično zasijenjena sukobom na Bliskom istoku. U Materu su došli imami i rabini iz 15 zemalja, među kojima su i Irska, Grčka, Rumunija, Litvanija, Portugalija. Izbor mjesta događaja, kaže za DW generalni sekretar CER Gadi Granih, trebalo bi da pošalje poruku da „pripadamo evropskoj kulturi“.

Prije nekoliko mjeseci u Italiji je, kao i u drugim zemljama u kojima su na vlasti desničarski populisti, postojala inicijativa da se ograniči vjerska praksa priliko religijskog klanja životinja, kao i obrezivanja dječaka. Ali ovi planovi su (za) sada sklonjeni sa dnevnog reda.

Prema Gronihovim riječima, politički pokušaji da se ograniči vjerska praksa Jevreja i muslimana trenutno opterećuju „i jevrejsku i muslimansku zajednicu u Evropi“. I jedni i drugi namjeravaju da u Materi formiraju komisiju sa po dva muslimana i dva Jevreja, a koja bi trebalo javno da se suprotstavi takvim kontroverzama i da o tome vodi razgovore u Briselu ili drugim glavnim gradovima država-članica Evropske unije.

Zabrinutost zbog desničara i populista

Imam Baghajati iz Beča bavi se upravo takvim, konkretnim pokušajima ograničavanja vjerske prakse. U skladu s tim on upozorava na „porast desničarskog ekstremizma“ u evropskim zemljama. Pritom misli na stranku Alternativa za Njemačku (AfD), ali i na ekstremno desničarske stranke u Austriji, na Matea Salvinija u Italiji, ili Gerta Vildersa u Holandiji. Baghajati ocjenjuje da oni „promovišu islamofobiju – protiv izbjeglica naročito, ali i protiv muslimana generalno.“

„Zato mi poručujemo: Opirite se počecima fašizma i nacizma! A ko bi drugi trebalo da uključi alarm za uzbunu ako ne muslimani i Jevreju? Želimo zajedno da pokažemo da je pravi put za Evropu – Evropa liberalnih vrijednosti, ljudskih prava i otvorenosti, kaže Baghajati.

Tema razgovora trebalo bi da bude i mržnja prema Jevrejima koja je uočljiva među pojedinim izbjeglicama i migrantima.

"Slučajevi antisemitizma među migrantima nas opterećuju. To nažalost sve češće doživljavamo“, kaže rabin Granih. 

"Ali kao jevrejska zajednica, među muslimanima u Evropi još uvijek imamo prijatelje i partnere koji su na našoj strani.“

Granih pritom navodi da ne bi trebalo zaboraviti ni to da "među muslimanima takođe postoje mnoge grupe koje s njima ne žele da razgovaraju. Nije tu sve ružičasto i nisu svi spremni za dijalog, ali želimo da razmijenimo mišljenja sa onima koji su spremni na dijalog i da zajedno sa njima gradio novu budućnost.“


 


Vidi sve komentare