MMF priznao greške u mjerama za Grčku

MMF je ovo neuobičajeno otvoreno priznanje dao u izvještaju o tome kako je djelovao u vezi s grčkom dužničkom krizom
26 komentar(a)
Grčka, Foto: Beta/AP
Grčka, Foto: Beta/AP
Ažurirano: 06.06.2013. 16:23h

Međunarodni monetarni fond je priznao danas da je pri pružanju pomoći Grčkoj napravio “primjetne propuste” – potcijenio je koliko će mjere štednje koje je tražio pogoditi već posustalu privredu te zemlje.

MMF je ovo neuobičajeno otvoreno priznanje dao u izvještaju o tome kako je djelovao u vezi s grčkom dužničkom krizom, koja je pokrenula finansijske poremećaje širom eurozone.

Grčka privreda se posljednje tri godine održava uz pomoć zajmova iz Evrope i MMF, u zamjenu za oštre mjere štednje koje su pogoršale recesiju, sada u šestoj godini. Grčka je do sada primila oko 200 milijardi eura u zajmovima iz odobrenog programa pomoći koji ukupno iznosi 240 milijardi eura.

Mjere su smanjile budžetski deficit, ali su pogurale Grčku u mnogo dublju recesiju nego što su prije tri godine predvidjeli MMF i njegovi partneri u EU, a nezaposlenost je porasla iznad 27 posto.

Protesti u Briselu protiv politike štednje

Tridesetak hiljada ljudi demonstriralo je danas u Briselu, odazivajući se na poziv sindikata koji traže promjenu pravca ekonomske politike u Belgiji i u Evrposkoj uniji.

Već nekoliko mjeseci u Belgiji traju pregovori između sindikata i poslodavaca o izjednačavanju statusa "radnika" i "zaposlenih", koji po belgijskim zakonodavstvu o radu nemaju ista prava. "Zaposleni" su u povoljnijem položaju kada je riječ o otpremninama i otkaznim rokovima. Poslodavci traže da se izjednačavanje izvede odozgo prema dolje, to jest da se prava "zaposlenih" izjednače s pravima "radnika", dok sindikati traži obrnuto.

Sindikati takođe traže promjenu smjera ekonomske politike, ističući da mjere štednje nisu nikakvo rješenje problema, nego su one same problem.

Sindikati ističu da radnici ne žele više da snose teret krize za koju nisu krivi i traže povećanje kupovne moći, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i bolju zaštitu kod otpuštanja i pravedniju raspodjelu poreznog tereta.

Mjere štednje koje se sprovode povećale su siromoštvo i nejednakost, dok se ništa ne čini povodom oporezivanja velikih prihoda, prihoda od kapitala i u borbi protiv poreskih prevara, navode sindikati.

Bonus video: