Ne baš elegantna retorika Merkelove

Svaki dobar govornik bio je prvo loš govornik, dobar govornik ne informiše, on pokreće, a onaj ko ne zna nešto jasno da kaže, treba da ćuti i radi
89 pregleda 3 komentar(a)
Ažurirano: 28.04.2014. 19:54h

Kakvi su govornici njemački političari, šta znaju o jeziku moći i moći jezika - dio je jedne velike teme kojom se bave i lingvisti i politički praktičari u Njemačkoj.

Svaki dobar govornik bio je prvo loš govornik, dobar govornik ne informiše, on pokreće, a onaj ko ne zna nešto jasno da kaže, treba da ćuti i radi, sve dok ne bude to postigao - smatraju eksperti za jezik.

Eksperti, za bivšeg šefa njemačke diplomatije Gida Vestervela, liberala po političkom opredjeljenju i pravnika po struci, kažu da je dobar govornik.

Za Vestervela se kaže da govori jasno, smisleno, jednostavno, upečatljivo i da pri tom koristi originalna poređenja, a za dobrog govornika, sa pravom primjesom humora, važi i ljevičar Gregor Gizi, takođe pravnik po struci, i aktuelni vođa njemačke opozicije u Bundestagu.

Za Gizija se kaže da odlično komunicira sa publikom i da po mustri „'tačka jedan, tačka dva, tri..“ povezuje svoje argumente tako logično da ga svako razumije.

Aktuelni šef diplomatije, sjedokosi Frank-Valter Štajnmajer,političar je koga, priča se, poštuju i njegovi politički neistomišljenici, važi za govornika dobro pripremljenih govora, ali, kažu eksperti za jezik i pisanje govora, i sa opasnošću da „sklizne“ u akademsku dosadu.

Kada je riječ o „staroj gardi“, tu se pominje i bivši kancelar Helmut Šmit, čije se jasna riječ sjevernjaka i dalje i čuje i sluša, kao i nekadašnji šef Socijaldemokratske partije Oskar Lafonten, „Napoleon od Sara“ ili, kako su ga mediji nekada znali jednostavno da „titulišu“' - „Oskar, taj bilijantni govornik“.

Kada je riječ o Angeli Merkel, njena retorika, kažu eksperti, nije baš elegantna. Za nju se vjeruje da govori bez emocija, tehnokratski kao što i vlada, da su njeni govori bez fantazije i podsjeća da je, rečimo, bivšeg šefa države Kristijana Vulfa službeno predstavila za manje od četiri minuta.

Merkel, međutim, akcenat stavlja na jednostavan, uspješan govor, a njena rečenica - zaključio je magazin „Špigl“ analizirajući, u saradnji sa ekspertima za jezik drezdenskog univerziteta, par stotina njenih govora - ima 19 riječi.

Ona, protivno uvreženom utisku, ipak govori emotivno - kažu eksperti i ukazuju da Merkelova često koristi izraz „srdačan“ i da svoj govor intenzivira upotrebom superlativa, koji govornika čine energičnijim.

Merkelova, međutim, ne govori u prvom licu jednine, već, prvenstveno, u prvom licu množine i to „mi“ je, kažu analitičari njenog govora, povezuje sa slušaocima, odnosno, ona se time njima i obraća.

Omiljena njena riječ je „zajedno“, a poznata je i po tome što koristi priloge „zato“ i „premda“ radi argumentacije, kao neophodnog elementa u jezičkoj ubjedljivosti. Time se ona, istovremeno, trudi da uspostavi balans među različitim pozicijama, što je i njen politički stil, ukazuju analitičari.

„Zajedno“, omiljena riječ Merkelove koja objašnjava jedan politički stil i društveni model, govor u prvom licu množine i česta upotreba intenzivirajućih riječi, poput „najviši“, „apsolutni“ ili „najbolji mogući“ uz malo imenica su, ističu lingvisti, jedinstveni način izražavanja u političkim govorima.

Ako se Merkelova tako izražava - da li to znači da joj takav retorički stil najviše odgovara i kako bi trebalo da govore njeni inostrani partneri, koji žele da u Berlinu budu shvaćeni, a kod kuće prihvaćeni - pitanje je ne samo za lingviste, već i za psihologe, organizatore posjeta, diplomate, ali i pisce političkih govora, kojima bi, možda, 19 riječi u rečenici mogao da bude orijentir.

Osim toga, i terminilogija vezana za privatnost i prijateljstvo bi, takođe, mogla biti mjerena „apotekarskom vagom“, a sami njemački mediji, uglavnom, ne pišu o privatnim prijateljstvima Merkelove, koja je tek jesenas, u vrućoj fazi izborne kampanje, malo „odškrinula vrata“ i dozirano i štedljivo govorila o mužu, kolačima i tišini pred donošenje odluka.

Njemački mediji, kada je o prijateljima riječ, pominju, u prvom redu bivšu ministarku obrazovanja Anete Šavan, koja se zbog prepisanog doktorata povukla sa funkcije i navode da je, vjerovatno, pretpostavljano prijateljstvo njih dve razlog zašto je potučena ministarka smjela javno da Merkelovu oslovi sa „draga Angela“.

Za njemačku kancelarku se vjeruje da govori bez emocija, tehnokratski kao što i vlada, da su njeni govori bez fantazije

Galerija

Bonus video: