Njemačka vlada i regionalni lideri su postigli dogovor o planu zatvaranja elektrana na ugalj do 2038, uključujući kompenzaciju od oko 40 milijardi eura.
Krajni datum za sagorijevanje lignita - najprljavije vrste uglja - mogao bi biti pomjeren do 2035, u zavisnosti od ostvarenog napretka, prenio je BBC. Njemačka ima više od 250.000 radnika u sektorima obnovljive energije, puno više nego u industriji uglja, koji u velikoj mjeri doprinosi globalnom zagrijavanju. Kompenzacija od 40 milijardi se odnosi na četiri njemačke države koje imaju rudnike lignita i elektrane na ugalj: Saksonija - Anhalt, Saksonija, Sjeverna Rajna Vestfalija i Brandenburg.
Veći dio novca će ići na nove infrastrukturne projekte za oblasti zavisne od uglja i prekvalifikaciju radnika za nova radna mjesta.
Rudnici i uslužne firme će takođe dobiti nadoknadu za izgubljenu proizvodnju. Postoji bojazan da bi zatvaranje elektrana moglo izazvati nestašicu struje jer je planirano zatvaranje nuklearki do 2022, piše BBC. Vlada će ovog mjeseca sastaviti nacrt zakona o prekidu upotrebe uglja, a očekuje se da ga parlament usvoji sredinom 2020.
Ugalj trenutno obezbjeđuje više od trećine električne energije u Njemačkoj, a više od polovine dobija od sagorijevanja lignita, čiji je najveći proizvođač.
„Njemačka je pokrenula nešto stvarno veliko. Siguran sam da ćemo uspjeti u tome,“ rekao je ministar finansija Olaf Šolc.
Ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulc je kazala da je Njemačka „prva zemlja koja konačno izlazi iz nuklearne i energije iz uglja“.
Potrošnja lignita u Njemačkoj je 2017. iznosila 44 odsto od ukupne u Evropskoj uniji. Slijede Poljska sa 16 odsto, Češka Republika i Grčka sa 10 procenata i Rumunija sa sedam dosto, prema podacima agencije Eurostat.
Njemačka planira da do 2030. proizvodi najmanje 65 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, tj. onih koji ne sadrže ugljenik.
Odustajanje od korištenja uglja je dio inicijative EU da smanji emisiju gasova koji izazivaju efekat staklne bašte i doprinose globalnom zagrijavanju. Većina od 28 članica bloka namjerava da do 2050. postane klimatski neutralna, tj. da se emisija štetnih gasova balansira mjerama poput sadnje drveća.
Poljska se, međutim, uveliko oslanja na ugalj i privremeno je izuzeta.
Na osnovu Pariskog sporazuma iz 2015, skoro 200 država se obavezalo na dalekosežne mjere suzbijanja emisija nakon što su zvaničnici upozorili da temperature ne smiju rasti više od dva stepena Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog doba.
Bonus video:
